Građani Moldavije glasaju u nedjelju na predsjedničkim izborima i na referendumu o EU-u koji dolaze u ključnom trenutku sukoba između Rusije i Zapada o budućnosti te siromašne zemlje jugoistoka Europe koja broji manje od 3 milijuna ljudi, prenose agencije.
Dok rat u Ukrajini bjesni, Moldavija je ubrzala svoj pokušaj da pobjegne iz orbite Moskve i upustila se u dugi proces pristupanja EU-u.
Prozapadna predsjednica Maia Sandu (52) nada se da će osigurati drugi mandat i "da" na referendumu kako bi se pridruživanje EU-u potvrdilo kao strateški cilj u ustavu. Ankete ukazuju da bi Sandu mogla pobijediti na izborima na kojima se natječe 11 kandidata kao i da će većina poduprijeti pristupanje Uniji.
Maia Sandu trebala bi dobiti 36 posto glasova u prvom krugu, prema nedavnom istraživanju moldavskog think tanka WatchDog. Stručnjaci računaju na njezinu “izglednu” pobjedu u drugom krugu 3. studenog. Za predsjednicu, koja je u četiri godine utvrdila međunarodni status i izborila otvaranje pregovora s EU-om, “nije moguće stati na pola puta”. Na stranu korumpirani oligarsi, "naša generacija ima misiju integrirati slobodnu i demokratsku Moldaviju u veliku europsku obitelj", kaže ona.
Optužbe za rusko uplitanje
Vlada optužuje Rusiju i njoj bliske države da pokušavaju utjecati na izborni proces plaćajući desecima tisuća da glasaju drugačije.
"To je proračunat, opsežan napor usmjeren na destabilizaciju naše budućnosti i izbacivanje iz tračnica put Moldavije u EU", rekla je savjetnica predsjednice za vanjsku politiku Olga Rosca za Reuters.
Naglasila je da je više od 100 milijuna eura poslano za manipulaciju glasovima.
Policija kaže da je mreža kojom upravlja Rusija podmitila 130.000 birača da glasaju "ne" i podrže kandidate koje Moskva preferira - što, prema političkom analitičaru iz Kišinjeva Valeriuu Pashi, predstavlja gotovo 10 posto uobičajenog odaziva birača.
Između lažnih informacija i masovnog sustava kupnje glasova, “rusko uplitanje doseglo je razinu bez presedana”, navodi se u studiji institucije New Strategy Center sa sjedištem u Rumunjskoj.
Proruske stranke pokrenule su kampanju bojkota i ako se ne dosegne prag od 33 posto registriranih birača potreban za potvrdu rezultata na referendumu, europski put Moldavije bio bi oslabljen.
Policija je također rekla da kriminalne skupine koje podupire Rusija žele omesti glasanje, čak i zauzimanjem državnih zgrada, dok su prošlog mjeseca vlasti blokirale niz ruskih internetskih stranica s vijestima.
Rusija kaže da njihovi prijatelji u Moldaviji trebaju svoje predstavnike
Na brifingu ovog tjedna, Kremlj je zanijekao da se Rusija miješa u Moldaviju. No rekao je kako vjeruje da mnogi Moldavci žele dobre veze s Moskvom te da im se uskraćuje pravo na medije i političare koje žele.
Među vodećim prokremaljskim osobama je Ilan Shor, tajkun koji je osuđen u odsutnosti zbog prijevare, a živi u Rusiji. Dvije njegove političke stranke zabranjene su ili im je onemogućeno sudjelovanje na izborima nakon što su zakonski označene neustavnima ili iz razloga nacionalne sigurnosti.
Shor, koji je stavljen pod sankcije SAD-a zbog navodnog miješanja u izbore sa strane Rusije, ponudio je platiti ljudima da uvjere druge da glasaju "ne" na referendumu i da podrže suparnika Maie Sandu, kao i za provođenje neodređenih drugih " zadataka". On negira da je počinio išta nezakonito ili da je ruski politički saveznik, ističe Reuters. Shor na društvenoj mreži Telegram iz Moskve redovito kritizira moldavsku “policijsku državu” koja je postala “poslušna marioneta” Zapada.
Sepratizam u regiji Transdnjestriji
Osim tog “hibridnog rata” koji osuđuju od Washingtona do Pariza, Moldavija se mora suočiti i s desetljećima dugom prisutnošću ruskih trupa u separatističkoj regiji Transdnjestriji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otputovala je prošli tjedan u Kišinjev kako bi se sastala sa Sandu i potakla Moldavce da izađu na referendum. Obećala je 1,8 milijuna eura financijske potpore.
Iako se očekuje da će Sandu osvojiti novi četverogodišnji mandat, glasanje bi moglo otići u drugi krug 3. studenoga ako ne bude mogla skupiti 50 posto.
Kandidat koji će je najvjerojatnije gurnuti u drugi krug je Alexandr Stoianoglo (57), bivši glavni tužitelj koji je pozvao ljude da bojkotiraju referendum ili glasaju protiv, opisujući ga kao prijevaru za povećanje popularnosti aktualne predsjednice.
Stoianoglu, koji po anketama ima 10 posto glasova, pozvao je na "vraćanje pravde" usprkos "zastrašivanju" koje provode oni na vlasti, a prema oporbi su spremni na kršenje prava u ime borbe protiv ruske prijetnje.
Kada se radi o referendumu čiji je cilj upisati strateški cilj ulaska u EU u ustav, više od 54 posto je "za" nasuprot 35 posto protiv, pokazuje anketa.
Izbori i referendum postavljaju ton parlamentarnim izborima
Čak ako joj rezultat na predsjedničkim izborima i bude dobar, analitičar Pasha kazao je kako vjeruje da se stranka Maie Sandu suočava s teškom borbom da zadrži većinu u parlamentu.
Sandu je uvjerljivo pobijedila 2020., a njezina je stranka osvojila većinu u ljeto 2021. Od tada je Moldavija pogođena posljedicama pandemije covida, ratom u Ukrajini - koji je stvorio val izbjeglica - i naglim smanjenjem ruske isporuke prirodnog plina, što je potaknulo inflaciju.
"Gotovo sam siguran da aktualna vladajuća stranka ne može ponovno dobiti većinu jer ima priličan negativni rejting", naglasio je Pasha.
Iako "ne" na referendumu nije pravno obvezujuć, Pasha je kazao da bi bilo teško zamisliti proeuropsku većinu na parlamentarnim izborima kad bi se to dogodilo.
"Političke posljedice potencijalnog 'ne' su doista goleme", istaknuo je.
Savjetnica za vanjsku politiku Rosca rekla je da bi čvrsti glas "za" poslao jasnu poruku Moskvi "da Moldavija više nije pod njezinim utjecajem i da sama kroči svojim putem".