Hrvatska bi i ove sezone mogla ponovo osjetiti deficit sezonskih radnika. Govori se o tome iz sezone u sezonu, a ni ova godina nije iznimka. Najviše nedostaje konobara, barmena, trgovaca, kuhara...
Trend rasta se nastavlja
Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje trenutno je aktivno 2210 oglasa za ugostitelje i radnike u turizmu. Ukupno 1247 je otvorenih radnih mjesta za trgovce. Neće svi oni biti u turizmu, ali podatak je to koji također ukazuje na potražnju.
Dr. sc. Sanela Grujo Vrkljan s Instituta za turizam za Index je rekla kako je u 2023. godini izdano oko 37% više dozvola za navedena radna mjesta u turizmu nego godine ranije (24.318).
"U prva četiri mjeseca ove godine izdana je 22.551 dozvola za ista radna mjesta u turizmu, što je za oko 10% više nego 2023. godine u istom periodu. Službeni brojevi govore da se trend rasta potrebe za stranom radnom snagom nastavlja", kazala je ona.
Fali 100.000 ljudi, najgore je u Dalmaciji
Predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić govori nam kako se može reći da trenutno nedostaje 100.000 radnika.
"Dio njih će se namiriti s područja RH, jedan dio će biti iz bivše države, a treći dio iz dalekoistočnih zemalja. Na kraju će biti dovoljno radnika, a hoće li biti kvalitetnih, to je nešto drugo", rekla je Cvitić.
Dodala je kako je najveći problem u Dalmaciji i posebno Dubrovniku zbog tamošnjeg smještaja i skupljeg života. Ističe kako se traže sve strukture radnika, od konobara, preko čistača i kuhara do recepcionera.
"Nedostatak radnika je prepreka razvoju turizma"
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, govori nam kako nedostatak radne snage posljednjih nekoliko godina predstavlja jednu od ključnih prepreka daljnjem razvoju domaćeg turizma.
"Sektor u ljetnoj sezoni zapošljava više od 120 tisuća ljudi, a nedostatak se popunjava domaćim sezonskim radnicima, uključujući studente, te radnicima iz tzv. trećih zemalja. Očekujemo da će biti potrebno izdati oko 50 do 55 tisuća radnih dozvola, što je nekih pet do deset tisuća više radnih dozvola nego lani", kazao je.
Navodi da je prema anketi Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatske udruge turizma, koja je provedena među 165 hotela i kampova i predstavljena u ožujku, čak 56 posto anketiranih subjekata navelo potrebu za povećanjem broja radnika u odnosu na prethodnu godinu.
Strani radnici bi trebali sanirati problem
Kao što smo naveli, problem će se pokušati sanirati uplivom stranih radnika. Ministarstvo unutarnjih poslova pitali smo koliko su stranih dozvola izdali do sada u ovoj godini te koliko očekuju do kraja godine. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
MUP je lani izdao 172.499 dozvola. U prva dva mjeseca ove godine izdao je 43.299 dozvola, što je 46 posto više nego u istom razdoblju lani. U turizmu i ugostiteljstvu prošle godine zaposlilo se 45.868 stranaca, a u trgovini 5126 stranih radnika.
Cvitić je kazala kako se neki strani radnici nisu nikad susretali s djelatnošću kojom se bave i da kvaliteta ne može biti ista kao ona koju pružaju domaći radnici.
"To je dugoročni problem koji će dovesti do opadanja kvalitete, već se to primjećuje, neovisno o tome što to poslodavci ne žele priznati. Mi smo stalnu radnu snagu otprije desetak godina zamijenili nestručnom radnom snagom koja dolazi izvana", napomenula je.
"Prilagodba stranih radnika je izazov"
Ostojić govori kako, prema spomenutoj anketi, u ispitanim objektima u špici sezone domaći radnici čine 77 posto radne snage, iz regije ih je 16 posto, a šest posto radnika u tim objektima dolazi iz Azije.
"Strani radnici plaćaju doprinose iz plaća jednako kao i domaći radnici, no, naravno, ne treba bježati od činjenice izazova prilagodbe stranih radnika, kao i nepoznavanja lokalnih atrakcija i vrijednosti, što sve čini turističku ponudu zemlje. Pitanje nedostatka domaćih radnika nije specifičnost samo turističkog sektora, a ni Hrvatske kao članice EU". rekao je.
Dodaje kako je javni sektor napravio značajan napredak, posebno u području izdavanja radnih dozvola i viza, za što su svi u turističkom sektoru zahvalni. "Moramo dalje nastaviti s ubrzanjem i digitalizacijom postupka izdavanja dozvola i organizacijom sustava koji može što brže obraditi zahtjeve za izdavanjem radnih dozvola i viza", kaže.
"Još nismo iskoristili domaći radni potencijal"
Ističe da u navedenim udrugama inzistiraju na tome da domaći radnici ostanu ključni nositelji turističke usluge jer se održivi razvoj turizma ne može bazirati na stranim radnicima.
"Mi već neko vrijeme komuniciramo da još uvijek nismo iskoristili sav domaći radni potencijal u turizmu i na to bismo se trebali u budućnosti fokusirati, prije svega daljnjom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva. Pojednostavljeno, treba omogućiti svakome tko želi raditi, pa makar i jedan sat, da to može učiniti uz jednostavne i brze procedure, ne radeći na crno, nego legalno", navodi.
Grujo Vrkljan je rekla da obrazovanje i educiranje, između ostalog, ima izrazito važnu odluku u osiguranju kvalificirane radne snage te da je bitno da strani radnici nauče jezike tržišta s kojih nam dolaze turisti.
"Naravno, učenje jezika nije jedino čemu je potrebno prioritetno i strateški pristupiti kako bi se osigurala integracija stranih radnika u hrvatsko poslovno okruženje i društvo te nikako nije i ne može biti odgovornost samo poslodavaca", rekla je.
Za složenije poslove plaća barem 1500 eura
Cvitić smo pitali što misli, kolika bi trebala biti plaća sezonskih radnika, odnosno smatra li da je ona razlog manjka radnika.
"Plaće se jesu povećale, sad smo potpisali kolektivni ugovor u ugostiteljstvu, ali i dalje su mizerne. Dok god naši radnici idu u inozemstvo za trostruko veće plaće, to nije dobro. Problem je što se radnike plaća samo nekoliko mjeseci. Mnogi radnici se okreću cjelogodišnjim poslovima, žele biti plaćeni tijekom cijele godine.
Minimalna plaća je 840 eura bruto. Za jednostavnije poslove plaća bi trebala biti 1000 eura neto i da se radi tijekom cijele godine. Za složenije poslove, stručnija zanimanja, osnovna plaća bi trebala biti oko 1500, 2000 eura", govori.
"Plaća raste samo na papiru"
Grujo Vrkljan govori da je rast plaće nužnost.
"Plaće rastu, no zbog inflacije rast je vidljiv samo na papiru, kao statistički podaci, a ne kao porast kupovne moći i životnog standarda građana, što bi trebao biti očekivani rezultat i stvarni pokazatelj rasta plaća. Daljnji rast minimalne plaće je nužnost kako bi se osiguralo dostojanstvo rada i življenja, kako bi Hrvatska bila poželjna zemlja za rad.
Usporedbom broja stanovnika na popisima 2021. i 2011. vidljiv je pad ukupnog broja stanovnika, nešto ispod 10%, no brine pad broja radno sposobnog stanovništva, a još više mladih do 19 godina (17.1%) koji će tek ulaziti na tržište rada u godinama koje dolaze.
Dva su ključna područja u kojima se treba strateški djelovati kako bismo smanjili ili eliminirali izazov nedostatka radne snage. Prvo, poticanje pozitivne stope nataliteta i povrata radno sposobnog stanovništva mjerama gospodarske, demografske, pravne i drugih politika. Drugo, budući da je strana radna snaga neminovnost, strateška integracija kvalitetnih stranih radnika u hrvatsko društvo i poslovnu zajednicu", rekla je.
HUT želi isplatu 13. plaće
Ostojić govori da sektor kontinuirano povećava plaće kako bi umanjili jaz koji postoji između plaća na usporedivim pozicijama u turizmu u Hrvatskoj i razvijenijim okolnim zemljama, poput Austrije, Slovenije, Italije, ali i šire.
"Samo u posljednje dvije godine su u najvećim turističkim kompanijama primanja radnika povećana za 27.5 posto i trend rasta plaća nastavit će se i ove godine. Uz plaću, poslodavci daju dodatne beneficije, osiguravaju se smještaj, prehrana te sektor turizma po uvjetima rada postaje sve atraktivniji poslodavac.
Također, jedna od inicijativa na kojoj se Hrvatska udruga turizma posebno angažira je neoporeziva isplata 13. plaće, za što su, prema našoj posljednjoj anketi, spremnost pokazale gotovo sve turističke kompanije, uključujući i one manje.
To bi dodatno motiviralo lokalnu radnu snagu da se aktivira i ostane u turizmu, povećalo bi potrošnju i konkurentnost sektora. To je inicijativa koju zagovaramo ne samo u turizmu nego i horizontalno, i to će svakako biti jedna od tema za novu vladu", govori Ostojić.
"Nismo izoliran slučaj"
Grujo Vrkljan smatra kako Hrvatska po ovoj problematici ne spada u izoliran slučaj.
"Stavimo na stranu hrvatska političko-gospodarsko-pravna zbivanja i okolnosti. Ako pogledate druge turističke destinacije, zrele destinacije poput Španjolske i Italije, i one imaju značajan udio strane radne snage na određenim radnim mjestima. Hrvatska nije više tako mlada destinacija, ima tri desetljeća iza sebe, kroči prema zrelosti.
Naši mladi upisuju srednjoškolske obrazovne programe više za zanimanja u turizmu s kojih mogu nastaviti daljnje obrazovanje u visokom školstvu, a smanjuje se interes za obrazovanje za zanimanja kuhara, konoba ili sobara.
Nadalje, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se granice. Jednako kao i u drugim državama koje su izašle iz komunističkih režima i ušle u Europsku uniju, velik broj građana migrirao je u neku drugu državu Europske unije. Velik broj ih se i vraća. Starenje stanovništva odlika je cijelog Starog kontinenta, a ne samo Hrvatske.
Ovo su samo neki tijekovi koji ukazuju na to da Hrvatska nije izoliran slučaj te bi se deficit radne snage u dobroj mjeri mogao smatrati prirodno-posljedičnim na razvojni tijek", zaključila je.