OMIKRON je u novoj godini diljem svijeta donio obaranje rekorda u brojevima zaraženih koronavirusom. Svakodnevno se prijavljuju milijuni potvrđenih slučajeva. Stope rasta i brojevi zaraženih izgledaju kao ostvarivanje najcrnjih scenarija s početka pandemije, kada smo strahovali da bi se u roku od par mjeseci mogli zaraziti praktički svi na svijetu.
No u međuvremenu smo dobili i neke dobre vijesti o omikronu koje su ublažile te strahove. Znanstvenici su u studijama utvrdili da je omikron relativno blaži od delte, bilo to zbog procijepljenosti i ranijeg prebolijevanja ili zbog njegove manje virulentnosti, a podaci iz zemalja pogođenih ovim sojem to i potvrđuju. Broj teško bolesnih i umrlih zasad naprosto nije ni blizu najgorih dana pandemije.
Usporedba ovog i prošlih valova pruža jasniju sliku
U svakom slučaju, uspoređujući udio potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom koji rezultiraju hospitalizacijom, prijemima u jedinice intenzivne njege i smrti s prethodnim valovima – kada najveći dio stanovništva nije bilo cijepljen – možemo dobiti mnogo bolju sliku o razini prijetnje za javno zdravlje od "plimnog vala" omikrona, kako su ga nazvali britanski premijer Boris Johnson i drugi političari.
Specijalizirana stranica za prikupljanje i analizu statističkih podataka Our World in Data (OWD), koju vodi tvrtka Global Change Data Lab u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu, napravila je veliki komparativni pregled ključnih epidemioloških parametara u aktualnom valu u usporedbi s prethodnim valovima pandemije u kojima su bili dominantni raniji sojevi, od alfe do delte.
>> Omikron je izazvao eksploziju zaraženih diljem Europe. Kakvo je stanje u bolnicama?
Dotični pregled OWD-a se odnosi na Veliku Britaniju, Njemačku, Španjolsku i Izrael. Međutim, ovaj se pregled epidemioloških parametara razlikuje od onih koji su inače dostupni na ovoj stranici.
Usporedba zaraženih, teško oboljelih i umrlih u odnosu na zimski val prije godinu dana
Umjesto apsolutnih brojki zaraženih, oboljelih i umrlih, OWD je vizualizirao tijek epidemije u navedene četiri zemlje prikazujući relativne parametre, odnosno postotke, u odnosu na vrhunac prošlog jesensko-zimskog vala koji je, u sve četiri zemlje, imao vrhunac početkom 2021.
Kako OWD objašnjava, vrhunac tog vala prije godinu dana uzeli su prije svega zato što je tada globalna kampanja masovnog cijepljenja tek bila počela, pa je stanovništvo tada još bilo najvećim dijelom necijepljeno.
Podaci, predstavljeni na ovaj način, daju vrlo ohrabrujuću sliku. Iako je broj slučajeva u svim zemljama od studenog ili prosinca u dramatičnom porastu i obara rekorde od početka epidemije, iako su hospitalizacije, primanja na odjele intenzivne skrbi i smrti negdje u porastu, a negdje u padu ili stagnaciji, jedan je trend zajednički svima.
Naime, ne samo što diskrepancija između brojeva zaraženih i teško oboljelih, odnosno umrlih nikad nije bila veća, nego je i udio teško hospitaliziranih, teško bolesnih i umrlih među zaraženima drastično manji u ovom valu u odnosu na one ranije.
Daleko veći broj zaraženih rezultirao znatno manjim brojem hospitalizacija i smrti
Drugim riječima, daleko veći broj zaraženih rezultirao je, barem zasad, daleko manjim udjelom hospitaliziranih, teško oboljelih i umrlih nego prije godinu dana.
Pritom je važno naglasiti da razlike između zemalja i između valova u pojedinoj zemlji mogu biti posljedica više čimbenika: udio cijepljenih s dvije i s tri doze cjepiva; udio onih koji su se već inficirali koronavirusom; sojevi koji su u datom trenutku dominantni unutar populacije; prosjek dobi stanovništva općenito i onog udjela koji je cijepljen.
Primjera radi, zemlja u kojoj je najstariji i najranjiviji dio populacije najbolje procijepljen može imati bolje ishode od one u kojoj to nije slučaj, naglašava OWD.
Hrvatska je zbog niske procijepljenosti u lošijoj poziciji
Što se tiče Hrvatske, važno je naglasiti da ohrabrujući podaci iz četiri zemlje koje je analizirao OWD ne vrijede nužno i za Hrvatsku. Naime, naša zemlja stoji znatno gore po udjelu populacije koja je potpuno cijepljenja protiv koronavirusa.
Opće je poznato da cjepivo znatno smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti od covida, a po procijepljenosti Hrvatska dosta zaostaje za navedene četiri zemlje.
Velika Britanija
U Velikoj Britaniji je, kako vidimo, dnevni broj novozaraženih do 5. siječnja skočio za nevjerojatnih 304% u odnosu na vrhunac vala u siječnju prošle godine. Rast je u Velikoj Britaniji, nakon dugog razdoblja izmjene pada i rasta, postao eksponencijalan sredinom prosinca. Ipak, od 5. do 10. siječnja, što je posljednji dan u ovom pregledu, došlo je do blagog pada, pa je broj novozaraženih sada "samo" 288% veći nego u prošlom valu.
Broj hospitaliziranih covid-pacijenata je, nakon duge stagnacije, počeo rasti otprilike u isto vrijeme s ubrzanjem rasta broja slučajeva. Međutim, s 23% od vrhunca prošlog vala, koliko je iznosio 15. prosinca, narastao je samo na 47% do 29. prosinca, što je posljednji dostupni datum.
Broj pacijenata na respiratoru, s druge strane, uopće nije rastao, pa je 23. prosinca (posljednji dostupni dan) bio na 21% u odnosu na vrhunac prošlog vala. Broj umrlih od covida-19 je pak minimalno porastao, sa 6% 15. prosinca na 15% 27. prosinca.
Njemačka
U Njemačkoj je situacija s brojem zaraženih nešto složenija. Nakon eksplozivnog rasta koji je počeo još početkom listopada, broj novozaraženih je već 28. studenog dosegao vrhunac od 227% vrhunca prošlog vala. Otada je bio u oštrom padu do 27. prosinca, kad je iznosio 113%. Onda je, međutim, ponovo počeo snažno rasti, pa je do 7. siječnja dosegao 166% prošlog vrhunca.
Što se tiče broja hospitaliziranih i onih na intenzivnoj skrbi, u Njemačkoj su se ti brojevi do kraja studenog opasno približili vrhuncu prošlog vala, ali su otada u oštrom padu. Broj prijema u bolnicu je od 1. listopada, kad je iznosio 18%, 21. studenog dosegao 81%, a do 2. siječnja je pao na samo 29% prošlog vrhunca.
Broj covid-pacijenata na intenzivnoj skrbi je s 25% 1. listopada skočio na 86% 21. studenog, a do 23. prosinca je pao na 58%. Broj umrlih je pak dosegao mnogo niži vrhunac od 39% 21. studenog, a u međuvremenu je pao na samo 2.4% vrhunca prošlog vala. To se odnosi na 2. siječnja, posljednji dostupni datum.
>> Imamo velik rast broja novih slučajeva. Provjerili smo kakva je situacija u bolnicama
Španjolska
U Španjolskoj je broj slučajeva u eksponencijalnom rastu od početka prosinca, pa je tako 5. prosinca iznosio 36% vrhunca prošlog vala, a do 2. siječnja se popeo na čak 293% prošlog vala. Zabrinjavajuće je što rast ne staje. Covid-hospitalizacije su također u porastu, ali neusporedivo blažem, pa su s 13% 1. prosinca narasle na 35% 29. prosinca.
Primanja na jedinice intenzivne skrbi su pak u padu, a vrhunac su dosegle 17. prosinca, kada su iznosile samo 25% prošlog vrhunca. Do 29. prosinca su pale na 20%. Smrti su također u vrlo blagom porastu - sa 7.1% 1. prosinca na 10% 23. prosinca.
Izrael
U Izraelu je krivulja rasta novih slučajeva od kraja prosinca praktički vertikalni pravac - od 21. prosinca, kad je taj broj iznosio samo 11%, skočio je na 172% do 8. siječnja. Zabrinjavajuće je što je i broj hospitaliziranih u porastu, ali on je zasad i u Izraelu samo manji dio onog iz vala prošle zime - točnije, do 7. prosinca je dosegao samo 44% vrhunca tog vala.
Budući da navedeni podaci ne idu do današnjeg dana, ne znamo je li se trend u međuvremenu promijenio i u kolikoj mjeri, ali ovi podaci svakako su ohrabrujući i za ostale zemlje u kojima omikron postaje dominantan.