Foto: Hina
Orešković je rekao da je plan kvalitetan i te da se Vlada trudila ravnomjerno rasporediti teret reformi, koje se "možda neće sviđati svima, ali su fer".
U posljednjem izvješću Europske komisije za Hrvatsku, iz veljače ove godine, ocijenjeno je da zaostajemo u provedbi programa reformi.
Iako sadržaj Oreškovićevog Nacionalnog programa reformi još uvijek nije poznat, iz dokumenata Europske komisije lako je pretpostaviti koje će biti ključne točke programa.
Zahtjevi Europske komisije
Europska komisija je u prošlogodišnjim Preporukama tražila smanjenje prekomjernog deficita.
Tražilo se donošenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti te jačanje sposobnosti i uloge Državnog ureda za reviziju.
Ono što se mnogima neće svidjeti je uvođenje poreza na nekretnine, što je također jedna od preporuka Europske komisije.
Također, traži se i destimuliranje prijevremenog umirovljenja, na način da se poveća "kažnjavanje" ranog odlaska u mirovinu smanjenjem mirovine. U posljednjem izvješću EK je ocijenila da Hrvatska u tom području nije postigla dovoljan napredak.
Problem su i plaće, te EK preporučuje usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima, a traži se i snažnije poticanje nezaposlenih i neaktivnih osoba na prihvaćanje plaćenih poslova.
Jedna od preporuka tiče se i funkcioniranja lokalne uprave. EK preporučuje smanjenje preklapanja i fragmentiranosti između tijela na središnjoj i lokalnoj razini što bi se postiglo uvođenjem novog modela za raspodjelu nadležnosti i racionalizacijom u sustavu agencija.
Traži se i ubrzanje postupka uvrštenja manjinskih paketa javnih trgovačkih društava na burzu i privatizacija.
Hrvatska bi prema preporukama EK trebala znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prekomjerne prepreke pružateljima usluga.