Opsada Port Arthura, koja je trajala od 8. veljače 1904. do 2. siječnja 1905., bila je jedan od ključnih događaja Rusko-japanskog rata (1904.-1905.). Smješten na južnom dijelu poluotoka Liaodonga u Kini, Port Arthur bio je strateški važna luka i glavna baza ruske Pacifičke flote. Njegov pad označio je prekretnicu u ovom sukobu i imao je dalekosežne posljedice za obje strane.
Sukob je započeo iznenadnim japanskim napadom na rusku flotu u Port Arthuru 8. veljače 1904., prije nego što je rat službeno objavljen. Tijekom ovog napada Japanci su uspjeli oštetiti nekoliko ruskih brodova, ali nisu uspjeli potpuno neutralizirati flotu. Ipak, napad je postavio temelje za dugotrajnu opsadu grada.
Višemjesečna opsada
Kopneni napadi na Port Arthur započeli su u kolovozu 1904., kada su japanske snage krenule u intenzivnu kampanju kako bi zauzele grad. Suočeni s dobro utvrđenim ruskim položajima, Japanci su pretrpjeli teške gubitke. Unatoč neuspjesima u prvim napadima, nastavili su vršiti pritisak koristeći modernu tehnologiju poput rovovskog ratovanja, ručnih bombi i teške artiljerije.
Jedan od ključnih trenutaka opsade dogodio se krajem studenog 1904., kada su Japanci zauzeli kotu 203, strateški važnu uzvisinu iznad grada. Postavljanjem teške artiljerije na ovu poziciju Japanci su dobili mogućnost gađanja ruskih brodova u luci, što je dovelo do potapanja ili onesposobljavanja većine ruske flote. Ovo je bio odlučujući udarac za obranu Port Arthura.
Japan je imao oko 58.000 žrtava, Rusi oko 32.000
Dana 2. siječnja 1905., nakon mjeseci teških borbi i velikih gubitaka na obje strane, ruski zapovjednik, general Anatolij Steselj, predao je grad Japancima. Odluka o predaji bila je kontroverzna budući da su ruske snage još uvijek imale određene zalihe i mogućnost otpora. Steselj je kasnije bio žestoko kritiziran, a njegova odluka izazvala je optužbe za kukavičluk i loše vođenje obrane.
Pad Port Arthura imao je dalekosežne posljedice. Za Rusiju je to bio veliki strateški i moralni poraz koji je oslabio njezinu poziciju u istočnoj Aziji. S druge strane, pobjeda je Japanu donijela međunarodno priznanje kao rastućoj vojnoj sili. Opsada je također najavila promjene u načinu vođenja ratova, ističući važnost moderne tehnologije, rovovskog ratovanja i strateške upornosti.
Opsada Port Arthura ostaje simbol vojnog sukoba koji je najavio kraj jedne ere i početak nove, u kojoj će vojna tehnologija i taktika igrati ključnu ulogu u oblikovanju povijesti.
Rusi nakon poraza poslali brodove iz Europe. Mjesecima putovali, poraženi u dva dana
Nakon niza neuspjeha u ratu, uključujući gubitak Port Arthura i uništenje većine Pacifičke flote, Rusija je odlučila poslati svoju Baltičku flotu na dugi put od Europe do Dalekog istoka. Cilj ove ekspedicije bio je preuzeti kontrolu nad Japanskim morem i ojačati ruske pozicije u regiji. Flota je krenula u listopadu 1904. i nakon višemjesečnog putovanja stigla u vode u blizini Koreje, gdje ju je dočekala japanska mornarica.
Mornarica je unaprijed bila obaviještena o kretanju ruske flote zahvaljujući izvrsno organiziranoj obavještajnoj službi. Admiral Tōgō postavio je svoje snage u uski Korejski prolaz kod Tsushime, gdje je imao stratešku prednost. Ruska flota, iscrpljena dugim putovanjem i bez mogućnosti odgovarajuće opskrbe, bila je u nepovoljnom položaju.
Bitka je započela 27. svibnja 1905. u ranim jutarnjim satima, kada su japanski brodovi otvorili vatru na ruske. Japanska flota, bolje opremljena i bolje uvježbana, koristila je brže i preciznije manevre kako bi nanijela maksimalnu štetu protivniku. S druge strane, ruski brodovi bili su sporiji i zastarjeliji, što je dodatno otežavalo njihovu koordinaciju u borbi.
Tijekom dvodnevne bitke japanska mornarica uspjela je potopiti ili zarobiti gotovo cijelu rusku flotu. Od 38 ruskih brodova samo su tri uspjela pobjeći, dok je ostatak uništen ili zarobljen. Admiral Rževski je ranjen tijekom borbe i kasnije zarobljen, što je dodatno simboliziralo ruski poraz.
Bitka kod Tsushime bila je potpuni trijumf za Japan i prvi put u modernoj povijesti da je azijska nacija porazila europsku velesilu u velikom sukobu. Ovaj događaj označio je uspon Japana kao globalne sile i potvrdio njegovu dominaciju u istočnoj Aziji.
S druge strane, Rusija je pretrpjela jedan od najvećih poraza u svojoj povijesti, što je značajno oslabilo njezin međunarodni položaj i ubrzalo unutarnje nemire koji su kasnije doveli do Ruske revolucije 1905. godine.