U Europskoj uniji se preuveličava potrošnja za projekte zaštite klime, potencijalno za milijarde eura, objavili su revizori Unije, navodeći primjere zemalja koje tvrde da su potrošnja na IT sustave i plaće ekološke mjere, a među njima je i Hrvatska, prenosi agencija Reuters.
EU se obvezala potrošiti najmanje 37 posto svog 700 milijardi eura teškog fonda za oporavak od covida-19, koji se sastoji od zajmova i bespovratnih sredstava, na mjere koje su odgovor na klimatske promjene.
Prema vlastitoj procjeni EU, zemlje su premašile taj cilj i do veljače su namijenile 275 milijardi eura, odnosno 42.5 posto do sada dodijeljenih sredstava, za ulaganja koja pomažu u ispunjavanju zelenih ciljeva.
Ta brojka možda precjenjuje potrošnju EU na zelene mjere za najmanje 34.5 milijardi eura, rekli su revizori.
Analiza Europskog revizorskog suda pokazala je da su zemlje EU brojne projekte označile zelenima iako su imale samo slabu vezu.
Na primjer, uključili su IT sustave za digitalizaciju vodoopskrbnog sustava. To je Hrvatska ocijenila kao 40-postotni doprinos klimi, a revizori su rekli da bi trebao biti 0 posto.
U drugom primjeru Slovačka je plaće svog osoblja koje upravlja fondom za covid-19 uvrstila u izdatke koji pogoduju zaštiti klime, rekli su revizori.
Nejasne koristi
Drugi su imali nejasne klimatske koristi.
Portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao 100 posto ekološko, nije uračunalo emisije koje bi proizvela izgradnja projekta - što otežava procjenu neto ušteda nakon završetka, rekli su revizori.
Slično tome, utjecaj grčke hidroelektrane nije procijenjen i na temelju negativnog utjecaja na biološku raznolikost.
Kao odgovor, glasnogovornik Europske komisije rekao je da je fond za covid-19 usmjerio značajna sredstva u zelene projekte i da je temeljito provjerio planiranu potrošnju zemalja.
Revizori su naveli i pozitivne primjere uključujući grčki plan vrijedan 1.25 milijardi eura za uštedu energije u više od 100.000 domova.
Ostala potrošnja označena kao zelena uključuje projekte obnovljive energije, željeznice i infrastrukturu za punjenje električnih automobila.
Ne zna se koliko novca ide za zeleno
No općenito EU sustav rangiranja klimatskih doprinosa projekata, prema kojem im se daje rang od nula, 40 ili 100 posto, nije bio dovoljno precizan i dovodi do preuveličavanja, rekli su revizori.
Ta metoda "u konačnici daje malo pokazatelja koliko novca ide izravno u zeleni prijelaz", rekla je Joelle Elvinger, revizorica koja je vodila pripremu izvješća.
Komisija je rekla da njezina metodologija pruža dovoljnu točnost, a nametanje detaljnijih pravila stvorilo bi složenu birokraciju za buduće fondove.