MOSKVA se okrenula ruskoj mafiji u inozemstvu zbog uvođenja međunarodnih sankcija zbog rata u Ukrajini i zbog micanja Rusije iz globalnog financijskog sustava, piše The Economist.
Stručnjak za međunarodni kriminal i obavještajne službe Mark Galeotti je za The Economist rekao da je Kremlj pojačao svoje veze s organiziranim kriminalom koje je rijetko prije koristio.
Tvrdi da su iz Moskve naredili predstavnicima mafije da prebace dio prihoda na "crne račune" za financiranje aktivnosti ruskih špijuna.
"Putinov rat je nanio ozbiljnu štetu ruskoj špijunskoj mreži u inozemstvu"
Galeotti navodi da Rusija regrutiranjem kriminalaca želi zaobići sankcije. Šef finske vanjske obavještajne službe Antti Pelttari kaže da je Putinov rat protiv Ukrajine nanio ozbiljnu štetu ruskoj špijunskoj mreži u inozemstvu.
"To je rezultat masovnog protjerivanja špijuna koji su radili pod diplomatskom zaštitom, uhićenja agenata i neprijateljske atmosfere u Europi", govori Pelttari.
Kako Kremlj pokušava nadoknaditi gubitke u špijunskoj mreži?
Zapadni dužnosnici tvrde da Kremlj pokušava nadoknaditi gubitke u špijunskoj mreži preko cyber špijunaže, ali i slanjem novih špijuna na Zapad koji se predstavljaju kao izbjeglice, piše The Economist. No, oni ne mogu biti jednaka zamjena nekadašnjim agentima jer nisu dovoljno obučeni, nemaju dovoljno iskustva niti izvora informacija.
Navodi se da je pristup elektronskim komponentama osobit problem za Rusiju. SAD, EU i druge zemlje zabranili su Moskvi isporuku tih komponenti. Ruski vojno-industrijski kompleks zbog nedostatka moderne elektronike ne može nadoknaditi gubitak opreme u Ukrajini. The Economist navodi da se to odnosi na tenkove i projektile.
Zaobilaženje sankcija
Rusija traži različite načine za zaobilazak sankcija. Primjerice, lani je u Milanu uhićen sin guvernera Krasnojarske regije Artema Ussa. Vlasti u SAD-u optužile su ga da je preko lažne tvrtke kupovao američku elektroniku za borbene zrakoplove, pametnu municiju, raketne sustave, satelite, radare i drugu vojnu opremu.
Kompanija se nalazila u njemačkom Hamburgu, a kupljena roba je otpremljena u Rusiju. Među onima kojima je roba stigla su sankcionirane tvrtke Radioavtomatika, Abtroniks i Radioexport. Poslije su komponente isporučene na ovaj način pronađene u ruskoj vojnoj opremi koju su Ukrajinci zaplijenili na bojištu.
Od travnja do studenog 2022., uz pomoć ovakvih shema i malih kompanija iz ruskih "prijateljskih" zemalja, cijena uvoza poluvodiča je u Rusiji dostigla 2.6 milijardi dolara, piše The Economist.