Austrija je skrenula udesno na jučerašnjim izborima, na kojima je pobijedila krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), što je prvi put od Drugog svjetskog rata da je stranka ukorijenjena u nacističkoj ideologiji osvojila najviše glasova na nacionalnim izborima.
Stranke europske radikalne desnice proslavile su jučerašnju pobjedu FPÖ-a smatrajući je poticajem nacionalnim konzervativcima usred napretka koji postiže ekstremna desnica, a potaknut je strahom od imigranata.
Rekordan rezultat FPÖ-a
Na čelu s Herbertom Kicklom, koji je dobio podršku zbog posrnulog gospodarstva i zabrinutosti jer Austrija brže prima imigrante nego što ih uspijeva integrirati, FPÖ je osvojio oko 29 posto glasova - rekordan rezultat koji bi toj stranci mogao omogućiti platformu za vođenje sljedeće vlade.
Ovo je otvorilo vrata nove ere, rekao je šef stranke Herbert Kickl nakon objave prvih rezultata.
Na izbore je izašlo čak 6.3 milijuna birača (78%), a u kampanji su dominirala pitanja migracije i azila, kao i posrnulo gospodarstvo i rat u Ukrajini.
FPÖ bi trebao imati oko 56 od 183 mjesta u parlamentu, dok bi konzervativci dobili 52, a socijaldemokrati 41 mjesto.
Glavni tajnik FPÖ-a Michael Schnedlitz rekao je da su "muškarci i žene Austrije ispisali povijest", no odbio je reći kakvu će koaliciju njegova stranka pokušati dogovoriti.
BBC je objavio da je analiza glasača pokazala da će oni u dobi od 35 do 59 godina najvjerojatnije glasati za krajnju desnicu, nešto više žena nego muškaraca.
Formiranje vlade
Kickl mora pronaći partnera za formiranje stabilne koalicije jer ga ostali stranački čelnici ne podnose. Oni su mu odbili služiti i vrlo su brzo počeli razmatrati mogućnost alternative vladi kojoj bi na čelu bio FPÖ.
No austrijskim su ekstremnim desničarima brojni europski saveznici uputili čestitke. FPÖ je dio ekstremno desno orijentirane grupe u Europskom parlamentu, koju predvodi francusko Nacionalno okupljanje (RN).
Čelnica RN-a je Marine Le Pen, koja je izrazila oduševljenje pobjedom kazavši kako je to pokazatelj da takve stranke napreduju.
"Nakon održavanja talijanskih, nizozemskih i francuskih izbora ovaj plimni val, koji podupire obranu nacionalnih interesa, očuvanje identiteta i uskrsnuće suvereniteta, potvrđuje narodni trijumf posvuda", napisala je Le Pen u objavi na X-u.
Geert Wilders: Vremena se mijenjaju!
Među čestitarima je i Bjoern Hoecke, jedan od čelnika krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), koji je pobjedu FPÖ-a nazvao "senzacijom" te na X-u napisao: "Pobjeda FPÖ-a nije samo pobjeda Austrije - ona seže puno dalje od granica te alpske republike i dobar je znak napretka za cijelu Europu."
Nizozemski nacionalist Geert Wilders, čija stranka PVV vodi nizozemsku vladu, na X-u je poručio: "Mi pobjeđujemo! Vremena se mijenjaju! Identitet, suverenitet i sloboda. I nema više ilegalne imigracije ni azila, a to je ono za čim čeznu deseci milijuna Europljana!"
Na Facebooku se oglasio i mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je napisao: "Kakav vikend!! Nakon Češke još jedna pobjeda za domoljube preko granice... Nema rata, nema migracija i nema rodne propagande!"
Veze stranke s nacizmom otežavaju koaliranje
FPÖ, koji su 1950-ih osnovali bivši pripadnici SS-a i drugi nacistički veterani, na ovim se izborima kandidirao na platformi protiv stranaca, obećavajući da će podići "tvrđavu Austriju" kako bi spriječio migrante.
Kickl je glasačima obećao da će, ako mu daju pobjedu, služiti kao njihov Volkskanzler, ili "narodni kancelar", što je nadimak koji je koristio Adolf Hitler.
Iako stranka umanjuje značaj svoje nacističke prošlosti i nastoji se prikazati kao antiestablišmentska alternativa glavnom desnom i lijevom centru, redovito koristi antisemitske fašističke trope. Podsjetnik na dubinu stranačkog afiniteta prema estetici Trećeg Reicha dogodio se u petak na sprovodu dugogodišnjeg političara FPÖ-a, gdje su ožalošćeni ispratili svog kolegu pjevajući SS himnu. Brojni čelnici FPÖ-a, bivši i sadašnji, bili su na sprovodu.
Takvi ekscesi otežat će FPÖ-u sklapanje koalicije, ali ona i dalje nije nemoguća.
Pobjeda euroskeptičnog FPÖ-a mogla bi posijati podjele unutar Europske unije kad je posrijedi područje vanjske politike koje se odnosi na potporu Ukrajini protiv moskovske invazije na tu zemlju.