DETALJNA ANALIZA Utjecaj hrvatskih europarlamentaraca u Bruxellesu je - nikakav

Foto: VoteWatch/FaH

EUROPSKI parlament nastavio je nakon ljetne pauze svoj rad početkom rujna, 751 zastupnik i zastupnica iz 28 članica EU-a su se vratili u Bruxelles, odnosno Strasbourg, što je i dobra prilika za procjenu stanja u jednoj od triju ključnih institucije Europske unije (druge dvije su Europska komisija i Europsko vijeće koje okuplja šefove država članica). U povodu toga poznati think thank VoteWatch Europe objavio je detaljnu analizu raspodjele političke moći i utjecaja u Europskom parlamentu, u kojoj Hrvatska nije prošla baš dobro.

Da bi VoteWatch Europe stvorio realnu sliku o utjecaju pojedinih eurozastupnika, razgovarali su inicijalno s 234 ljudi koji su svakodnevno (42 posto) ili svaki tjedan (24 posto) u kontaktu s eurozastupnicima, a među njima su se našli primjerice ljudi koji rade u europskim institucijama (42 posto), privatnom sektoru (17 posto), na sveučilištima i u think tankovima (13 posto), u nevladinim udrugama (9 posto) itd. Istovremeno su razvili sistem bodovanja eurozastupnika koji se temelji na njihovu radu i pozicijama koje zauzimaju u Europskom parlamentu, primjerice u različitim odborima, ali i unutar svojih frakcija. Detaljno objašnjenje algoritma za procjenu utjecaja i bodovanja koji je osmislio VoteWatch Europe možete pročitati na ovom linku.

Utjecaj je “nivo moći koji eurozastupnik posjeduje da ostvari svoje ciljeve”

VoteWatch Europe ističe da se njihova analiza ne bavi time tko je “najbolji i najlošiji”, nego utjecaj definiraju kao “nivo moći koji eurozastupnik posjeduje da ostvari svoje ciljeve u ovoj točki vremena”. Upozorava se i da se neki eurozastupnici u medijima mogu predstaviti kao veliki borci za interese pojedinih društvenih skupina, ali da to ne znači kako imaju političke moći da u Europskom parlamentu postignu išta konkretno s temama o kojima su glasni.

Po kriterijima i bodovanju VoteWatch Europe najutjecajniji je, očekivano, zastupnik Antonio Tajani iz Europske pučke stranke (EPP), ujedno i novi predsjednik Europskog parlamenta koji je na toj poziciji naslijedio Martina Schulza, aktualnog socijaldemokratskog kandidata za njemačkog kancelara. Drugo mjesto dijele Manfred Weber, lider frakcije EPP-a i Gianni Pitella koji je na čelu frakcije Socijalista i demokrata (S&D). Riječ je o dvjema najvećim frakcijama u Europskom parlamentu. Na četvrtom mjestu je Guy Verhofstadt, predsjednik kluba liberala (ALDE), dok je peti socijaldemokrat Roberto Gualtieri koji vodi Odbor za ekonomiju Europskog parlamenta.

Među 15 najutjecajnijih eurozastupnika 7 su iz EPP-a, a 7 iz S&D frakcije, a nema nikoga od Zelenih ili zastupnika konzervativaca. Tri su žene među najutjecajnijih 15 - socijaldemokratkinje iz Španjolske Ines Ayala Sender (7. mjesto) i Eider Gardiazabal Rubial (10. mjesto) te pučanka iz Njemačke Ingeborg Grässle na 15. mjestu koja vodi Odbor za kontrolu budžeta.

Hrvatskih eurozastupnika nema među 10 posto najutjecajnijih

Kada je pak riječ o otprilike 10 posto najutjecajnijih eurozastupnika, riječ je o 70 ljudi koji dolaze iz svih frakcija zastupljenih u Europskom parlamentu, kao i iz raznih članica Europske unije, uključujući i one manje i s istoka Europe, ali među njima opet nema hrvatskih eurozastupnika. Primjerice, 19. mjesto po utjecaju dijele liberalka iz Bugarske Iskra Mihajlova koja vodi Odbor za regionalni razvoj te Latvijac Krišjanis Karinš iz EPP-a. Slovenka Tanja Fajon (S&D) je 55. po utjecaju u Europskom parlamentu, što je još jedan primjer da dolazak iz manje članice Europske unije nije prepreka da se izgradi vidljivi politički profil u Bruxellesu. Među deset posto najutjecajnijih eurozastupnika nalaze se i predstavnici Rumunjske, Češke, Poljske, Austrije, Mađarske, Irske te naravno Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske itd.

Prema analizi VoteWatch Europe, kada se zbroje svi bodovi hrvatskih eurozastupnika, Hrvatska je kao članica EU-a po utjecaju u skupini najmanje utjecajnih država, sa Slovenijom, Irskom, baltičkim republikama, Grčkom, Danskom i Slovačkom. Još gori je rezultat kada se pogleda prosjek bodova koje su dobili hrvatski eurozastupnici; po tom kriteriju Hrvatska i Grčka su na začelju po utjecaju u Europskom parlamentu. Iznadprosječni utjecaj kada se pogleda prosjek bodova u Europskom parlamentu imaju zastupnici iz Belgije, Finske, Njemačke, Rumunjske i Malte, što također sugerira da veličina članice nije prepreka sposobnim kadrovima da se istaknu u parlamentu.

Tonino Picula ima manje utjecaja od Ruže Tomašić

Podsjećamo, Hrvatsku u Europskom parlamentu zastupaju Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Ivica Tolić i Željana Zovko (HDZ), Tonino Picula i Biljana Borzan (SDP), Marijana Petir (HSS), Ruža Tomašić (HKS), Ivan Jakovčić (IDS), Davor Škrlec (bivši ORaH) te Jozo Radoš (HNS).



Prema procjeni VoteWatch Europe, najutjecajnija eurozastupnica iz Hrvatske je HDZ-ovka Dubravka Šuica koja je potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku. Na drugom mjestu po utjecaju je Ruža Tomašić, a treće mjesto dijele Ivan Jakovčić i Ivana Maletić.

Da bi pozicija Dubravke Šuice kao najutjecajnije hrvatske eurozastupnice bila jasnije kontekstualizirana, treba napomenuti da je na listi VoteWatch Europe dobila 21,5 bodova, dok zadnja među 10 posto najutjecajnijih eurozastupnika - Nizozemka Marietje Shaake (ALDE) - ima 30 bodova. Ruža Tomašić ima 17,5 bodova, a Jakovčić i Ivana Maletić 14,5 bodova.

Može se zaključiti da se Dubravka Šuica uspjela pozicionirati kao eurozastupnica čiji utjecaj može rasti i ako do sljedeće godine sakupi 10 dodatnih bodova, mogla bi ući u 10 posto najutjecajnijih eurozastupnika. Znakovito je to da su SDP-ovci Picula i Biljana Borzan u Europskom parlamentu manje utjecajni od Ruže Tomašić i Jakovčića.