SUZDRŽAVANJE od jedenja 16 do 18 sati dnevno moglo bi biti ključno za liječenje različitih zdravstvenih problema. Studija objavljena u New England Journal of Medicine sugerira da povremeni post može smanjiti krvni tlak, pomoći u mršavljenju i poboljšati dugovječnost. Studija će poslužiti i onim liječnicima koji već sada propisuju post kao tretman ili metodu prevencije pretilosti, raka, dijabetesa i srčanih bolesti.
Autor studije Mark Mattson, profesor neuroznanosti na Sveučilištu Johns Hopkins, zagovara dvije vrste posta. U prvom, tzv. dnevnom postu, jede se u intervalu od 6 do 8 sati dnevno, a zatim posti između 16 i 18 sati. Drugi post, koji se još naziva metoda 5:2, predviđa dva dana u tjednu u kojima se posti (dnevni unos kalorija u ovim danima ne prelazi 500) te pet dana tijekom kojih se normalno jede.
Budući da se radi o relativno novoj studiji, liječnicima se preporučuje da tijekom povremenog posta pacijente drže pod nadzorom i postepeno im produljuju trajanje i frekventnost u kojima ne jedu kako bi taj prijelaz što bolje prošao.
Kako to zapravo funkcionira?
Povremeni post je ispitivan na glodavcima i odraslima s prekomjernom težinom radi provjere utjecaja na poboljšanje zdravlja općenito.
"Izmjena između hranjenja i posta može poboljšati zdravlje stanica pokretanjem promjene metabolizma", rekao je Mattson.
"U toj promjeni stanice troše svoju energiju pa počnu mijenjati salo u energiju."
Prednosti
Istraživanja o koristi i efikasnosti povremenog posta variraju. Postoje određena istraživanja koja su ovakvu praksu povezala s dužim životom, zdravijim srcem i poboljšanim kognitivnim sposobnostima. Članak ukazuje na stanovnike Okinawe, poznate po dugovječnosti i prehrani koja je vrlo nutritivna, ali niskokalorična. Autori članka vjeruju da je tome pridonio i povremeni post.
Uz navedeno, smatra se da povremeni post može poboljšati regulaciju inzulina u tijelu i samim time stabilizirati razinu šećera u krvi, povećati otpornost na stres optimizirajući rad i neuroplastičnost mozga, odnosno njegovu sposobnost da se razvija kroz ljudski život.
Ograničenja
Još uvijek nismo sigurni kakve posljedice povremeni post dugoročno ima na organizam. Istraživanja koja su se provodila rađena su na mladim i sredovječnim pretilim osobama pa se rezultati ne mogu generalizirati i na ostale dobne skupine.
Ono što isto nije zanemarivo, ovakav tip prehrane vrlo je teško izdržati, pogotovo u zemljama poput SAD-a u kojima su tri obroka na dan nešto što se podrazumijeva. Gotovo je sigurno da će vas povremeni post ostaviti gladnima i iziritiranima te da ćete se puno teže moći koncentrirati.
Dr. Frank Hu s katedre za nutritivnost na Harvardu smatra da je u ljudskoj prirodi želja da se nagradimo nakon što smo napravili nešto jako teško ili naporno. Zato postoji i opasnost da se kod ovakve prehrane pacijenti tijekom dana, kada ne poste, odaju izuzetno nezdravoj prehrani i "nagrade" se. Kada se mozgu uskrati hrana, oslobađaju se hormoni apetita u hipotalamusu koji mogu potaknuti prejedanje.