Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema rezultatima projekta EUROSTAT Morbidity Statistics, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1.283.437 stanovnika, odnosno 31.1% ukupnog broja stanovništva.
Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju. Stoga je važno voditi računa o krvnom tlaku koji bi trebao biti ispod 120/80 mmHg. Ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg, radi se o povišenom krvnom tlaku, odnosno hipertenziji.
Postoje lijekovi za kontrolu i snižavanje krvnog tlaka, no dovoljno je i napraviti nekoliko jednostavnih promjena. Za snižavanje krvnog tlaka najvažnije je smanjiti unos natrija. Idealno je unositi manje od 1500 mg natrija dnevno. Prosječnom zapadnjačkom prehranom unosimo 3500 mg natrija u danu, katkad i više.
Prema liječnicima, prehrana s niskim unosom natrija jednaka je uzimanju jednog do dva lijeka za snižavanje krvnog tlaka. Znanost se slaže. Istraživanja iz 2019. pokazuju da visok unos natrija povećava krvni tlak, dijelom zbog zadržavanja vode i promjena u strukturi i funkciji određenih arterija. Sustavni pregled iz 2013. pokazao je da smanjenje unosa soli također može smanjiti krvni tlak.
Iako prehrana može igrati značajnu ulogu u snižavanju ili održavanju vrijednosti krvnog tlaka, od pomoći može biti i održavanje tjelesne težine, spavanje šest do osam sati po noći, izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola te redovita aerobna tjelesna aktivnost.