POSTOJI velik broj studija koje govore što bismo trebali jesti. Dokazano je da orasi smanjuju rizik od srčanih bolesti, a hrana bogata flavanolom može pomoći u borbi protiv demencije. Iako su ove studije usko usmjerene na određenu hranu, nedavna studija, čiji su rezultati objavljeni u JAMA Internal Medicine Journalu, zaključila je da zdrava prehrana općenito može smanjiti rizik od rane smrti za 20 posto.
Naravno, spomenuta studija ne daje točan popis hrane koju bismo trebali jesti, a to je ono što većina najnovijih nutricionističkih studija zaključuje. Ova kohortna studija otkrila je da se pridržavanje Smjernica o prehrani za Amerikance, koje je izdala vlada i koje svakih pet godina ocjenjuju, ažuriraju i odobravaju medicinski stručnjaci, pokazalo uspješnim za sudionike starije od 36 godina, čak i nakon prilagodbe njihovim posebnim prehrambenim tradicijama ili preferencijama.
''Mnoge studije koje proučavaju učinke prehrane na zdravlje ispituju pojedinačne sastojke ili vrste hrane. Ali prehrana je mnogo složenija jer nitko od nas ne jede samo jednu stvar'', objašnjava kardiologinja Elizabeth Klodas za portal The Healthy. "Ovo je bila velika studija koja je ispitivala pridržavanje različitih prehrambenih obrazaca tijekom dugog razdoblja i pokazala da zdraviji obrasci prehrane donose bolje zdravlje, a samim time i dulji život."
Kohortna studija procijenila je pridržavanje različitih obrazaca zdrave prehrane više od 72 tisuće sudionika, a nakon više od tri desetljeća istraživači su otkrili da veće pridržavanje obrasca zdrave prehrane može smanjiti rizik od ukupne smrtnosti i smrtnosti uzrokovane određenim uzrokom, uključujući kardiovaskularne bolesti, rak i bolesti dišnog sustava.
Iako su tijekom spomenute studije procijenjeni različiti obrasci prehrane, istraživači su zaključili da bi poštovanje preporučenih smjernica o prehrani za moglo značajno doprinijeti našoj dugovječnosti. "To znači da ne postoji samo jedna specifična prehrana koja nosi sve prednosti, možemo odabrati zdravije prehrambene obrasce koji su realističniji za naše pojedinačne okolnosti i još uvijek doživjeti zadovoljavajuće rezultate", kaže Klodas.
Kako prenosi The Healthy, najnovije Smjernice o prehrani preporučuju unos namirnica bogatih hranjivim tvarima, odnosno svježeg voća i povrća. Isto tako preporučuju ograničavanje količine hrane i pića s visokim udjelom natrija, dodanih šećera i zasićenih masti kako bi se smanjili rizici od uranjene smrti, kao i ograničen unos alkohola.
Nažalost, kardiologinja objašnjava kako današnja prehrana obiluje hranom i pićima koje prema smjernicama spomenute studije treba izbjegavati. Neki je nazivaju standardnom američkom prehranom (SAD), poznatom po bogatstvu prerađenog mesa, mliječnih proizvoda, ultraprerađenih žitarica i dodanih šećera.
''Ovaj način ishrane lišen je esencijalnih hranjivih tvari (namirnice bogate vlaknima, omega-3 masne kiseline, antioksidansi ili biljni steroli, prirodne biljne komponente koje pomažu u smanjenju apsorpcije kolesterola) koje podržavaju kardiovaskularno i opće zdravlje'', kaže Klodas i dodaje kako nepravilna prehrana može povećati upalu u tijelu i izazvati veće rizike od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i bolesti masne jetre, pa čak uzrokovati i poremećaje mentalnog zdravlja.
Koje namirnice bismo trebali jesti?
Kardiologinja Klodas kaže da se više puta pokazalo kako je mediteranska prehrana jedan od zdravih načina prehrane i zato joj je jedan od najdražih.
"Što pažljivije slijedite bilo koju cjelovitu biljnu prehranu, to bolje. Grah, mahunarke, voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite, donosno neprerađene žitarice trebali bi činiti većinu vašeg dnevnog unosa hrane. Ribu, mliječne proizvode i meso treba jesti relativno štedljivo, a prerađeno meso trebalo bi u potpunosti izbjegavati'', objašnjava kardiologinja.