Građani neće biti kažnjeni ako komentiraju izbore na Facebooku

Ilustracija: Hina

PRVIM minutama subote započela je izborna šutnja koja traje sve 28. prosinca u 19 sati. Zabranjena je svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata ali i neslužbenih rezultata izbora.

Zabranjena je i objava fotografija, izjava i intervjua kandidata. Izborni sudionici trebali bi poštivati i šutnju na društvenim mrežama. Građani pak slobodno mogu komentirati izbore i kandidate na društvenim mrežama.

"Građani koji komentiraju izbore i kandidate na društvenim mrežama nisu ni izborni sudionici, ni kandidati ni predlagatelji. Pitanje je kod tih društvenih mreža, kod fizičkih osoba i građana, da li su ti profili otvoreni samo prema užem krugu prijatelja ili prema svima. To je jako teško iskontrolirati i proglasiti kršenjem izborne šutnje kada to rade fizički građani i ako arbitriraju za nekoga", kazali su nam iz DIP-a.

"Ako se radi o profilu kandidata koji je otvoren prema svima, ili stranci koja ga predlaže onda se radi svakako o kršenju izborne šutnje. Tu treba napraviti neku distinkciju", objasnili su nam iz DIP-a.

Sankcije na predsjedničkim izborima ne postoje.

"Nažalost, ni jednom ni u drugom slučaju ne postoje sankcije. Zakon o izboru predsjednika je mijenjan u Saboru, promijenjen je rok izborne šutnje. Nažalost, nisu uvedene nikakve sankcije kao na lokalnim izborima. Bilo je nekih prijava za neke portale i televizije koje smo upozorili, no znalo je biti više prijašnjih godina", kazali su u DIP-u.

Čelnicima biračkih odbora 330 kuna, članovima 300 kuna naknade


Za svoj rad na nedjeljnim predsjedničkim izborima, čelnici biračkih odbora dobit će naknadu od po 330 kuna, a članovi po 300 kuna neto, doznaje se u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Naknada za predsjednika i njegova zamjenika iznosi neto 330 kuna, a za četiri člana po 300 kuna. Iznimka su, s obzirom na velik broj birača, birački odbori u Njemačkoj, BiH i Srbiji čija naknada iznosi 440, odnosno 400 kuna neto.

Birački odbor se imenuje za svako biračko mjesto na kojem se glasuje, a čine ga predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici.

Za nedjeljne izbore određeno je ukupno 6.350 biračkih mjesta, od čega 6.260 u Hrvatskoj i 90 u inozemstvu, odnosno u 50 država. Najviše ih je u BiH (15) i Njemačkoj (13). Za Srbiju su određena dva biračka mjesta: u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu te u generalnom konzulatu u Subotici.

U biračke odbore imenovano je, dakle, 38.100 članova.

Uz njih, u svakom gradu i općini, njih 556, imenovana su izborna povjerenstva u kojima je po šest članova, čime se dolazi do brojke do 3.336 osoba.

Izborna administracija za predsjedničke izbore broji dakle gotovo 41.500 osoba.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.