PREMA prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod je u trećem kvartalu ove godine zabilježio stopu rasta od 0,2 posto nakon šest uzastopnih negativnih kvartala. Iako nisu objavljeni detaljni podaci o strukturi, možemo pretpostaviti da je ovaj marginalni rast posljedica turističke sezone koja je utjecala na izvoz usluga, čime je zadržan pozitivan doprinos neto inozemne potražnje ukupnom BDP-u, usprkos činjenici da je u trećem tromjesečju zabilježen i rast robnog uvoza. Porezne izmjene u sustavu poreza na dohodak te ukidanje niže stope kriznog poreza vjerojatno su imale određeni pozitivni utjecaj na kretanje osobne potrošnje, pišu analitičari u novom broju publikacije PBZ tjedne analize. S obzirom da se radi o prvoj procjeni DZS-a, analitičari ostavljaju otvorenom i mogućnost da objava punog seta podataka krajem prosinca donese i korekciju stope rasta.
Hrvatski izlazak iz krize sporiji nego u bilo kojoj drugoj zemlji
Uobičajena usporedba sa sličnim zemljama EU pokazuje da Hrvatska i dalje iz krize izlazi daleko sporijim tempom. Tako je primjerice Slovačka u trećem kvartalu zabilježila rast od 3,7 posto, a Mađarska od 1,6 posto. Rast zemalja nove Europe temelji se uglavnom na rastu njihova izvoza potaknutog oporavkom najvećeg europskog gospodarstva – Njemačke. Naime, kretanja u industrijskoj proizvodnji zemalja poput Slovačke, Slovenije i Mađarske prate kretanja u industrijskoj proizvodnji Njemačke, navode PBZ analitičari. Isto se vidi i iz kretanja novih narudžbi u prerađivačkoj industriji.
Promatra li se kretanje novih narudžbi, Hrvatska se izdvaja kao jedina od promatranih zemalja sa relativno visokim stopama rasta narudžbi na godišnjoj razini. U analizi se pritom postavlja pitanje zašto onda Hrvatska, na temelju takvog rasta narudžbi ne ostvaruje rast industrijske proizvodnje? Vjerojatno zato, pojašnjavaju dalje iz PBZ-a, što se rast ukupnih narudžbi za hrvatsku prerađivačku industriju temelji na rastu narudžbi od inozemnih naručitelja, a ne na rastu domaćih narudžbi. Kretanje prerađivačke proizvodnje zapravo prati kretanje domaćih narudžbi, odnosno snažan rast inozemnih narudžbi zabilježen tijekom gotovo cijele ove godine nema značajnijeg utjecaja na ukupnu proizvodnju. Istovremeno, domaća je potražnja još uvijek vrlo nestabilnog karaktera. Za razliku od Hrvatske, Slovačka je daleko bolje integrirana u robnu razmjenu i ne ovisi isključivo o domaćim naručiteljima.
Hrvatskoj prijeti "dupli pad"
Podatak da je industrijska proizvodnja u listopadu smanjena za čak 4,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije ne ulijeva povjerenje da će se ostvareni rast BDP-a u trećem kvartalu nastaviti i u četvrtome, navodi se dalje u analizi. Iako je trenutno vrlo malo raspoloživih podataka koji bi dali bolji uvid u kretanja u posljednjem ovogodišnjem kvartalu, trenutna je ocjena analitičara iz PBZ-a da će on donijeti novi pad BDP-a i to na razini od oko 1 posto, što ostavlja nepromijenjenom njihovu ukupnu ocjenu da će 2010. godina zabilježiti ukupni pad gospodarske aktivnosti od oko 1,5 posto. Ukoliko četvrti kvartal donese novi pad gospodarske aktivnosti, a vjerojatnost čega je trenutno izrazito visoka, Hrvatska će se naći u tzv. "duplom padu", zaključuje analitičarka Ivana Jović.