Ljetne temperature na Mediteranu sve bliže 50°C. "Turizam će se morati mijenjati"

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL, Epa

Britanski The Telegraph predviđa da bi mediteranska klima mogla postati neprikladna za ugodan odmor. U članku ovog medija navodi se da bi Mediteran mogao postati ono što je Dubai u kolovozu.

Telegraph kao vremensku odrednicu spominje kraj stoljeća, ali navodi i nešto bliža razdoblja, poput 2042. godine, kad bi se mogao promijeniti ugođaj na Mediteranu. U članku se navodi da su alternativne destinacije na sjeveru. To uključuje planinski turizam u odmaralištima diljem Alpa, ali i Baltičko more kao sve popularniju destinaciju.

Girona se pržila na 45.3 Celzijeva stupnja

>> Ako vam je sad vruće, znajte da je ovo ništa u odnosu na ono što dolazi

Pojedina mjerenja već u lipnju bilježe ogromne toplinske udare na jugu Europe, koja je pogođena iznimno visokim temperaturama, u Grčkoj i Turskoj i rekordnima. Noću je temperatura bila oko 30 stupnjeva, a danju je znala prijeći 40. U španjolskoj Gironi izmjerena je temperatura od čak 45.3 Celzijeva stupnja.

Prema Copernicusu, službi EU za praćenje klimatskih promjena, svibanj je bio globalno topliji od bilo kojeg svibnja otkako se prate podaci. Uz to, svibanj nije iznimka, nego 12. uzastopni mjesec koji je zabilježio rekordnu temperaturu.

"Povećana stopa smrtnosti, suše, nevremena..."

Peter Stott, bivši voditelj Met Officea, predviđa da će temperature u Europi uskoro prijeći prag od 50 stupnjeva. "Najvjerojatnije blizu Mediterana, gdje je utjecaj vrućeg zraka iz Sjeverne Afrike najjači", rekao je još 2021. godine.

Može li u bližoj budućnosti, primjerice, Baltik ugroziti Mediteran kao turističku destinaciju?

Činjenica da se Mediteran suočava s dosad najvišim zabilježenim temperaturama ima puno reperkusija. Prema studiji objavljenoj u uglednom časopisu The Lancet Planetary Health, stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Europi porasla je 30 posto od 2003. godine. Dulja, toplija i suša ljeta uzrokuju suše, koje utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane.

Mediteran pogađaju i sve veći požari. Razorni požari početkom prošle sezone pogodili su Španjolsku, a kasnije su izbili u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj i Portugalu. Grčka je u kolovozu pretrpjela najrazorniji požar u povijesti EU. Prema statistikama, danas je prosječan godišnji broj šumskih požara u cijelom sredozemnom bazenu blizu 50.000, odnosno dvostruko više nego tijekom 1970-ih. 

 

Srnec: Sve klimatske simulacije pokazuju daljnje zagrijavanje

Mr. sc. Lidija Srnec, klimatologinja Državnog hidrometeorološkog zavoda, rekla nam je da se od sredine 20. stoljeća Hrvatska duž Jadrana konzistentno zagrijava na razini godišnje temperature od 0.2 do 0.3 stupnja u 10 godina. Taj je porast u unutrašnjosti zemlje još i veći te iznosi 0.5˚C

Dodala je da sve klimatske simulacije do kraja stoljeća na cijeloj Zemlji pokazuju daljnje zagrijavanje i da je o točnim iznosima i kada će se oni dosegnuti nezahvalno govoriti.

"Klimatski modeli imaju svoje nepouzdanosti, a važno je uzeti u obzir i budući scenarij stakleničkih plinova koji se koristi u izradi simulacija. Buduće emisije mogu se mijenjati ako politike i javnost osvijeste potrebu za nužnim smanjenjem novih emisija stakleničkih plinova. No činjenica je da porast temperature od 1.5˚C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, koji je dogovoren Pariškim sporazumom, nije daleko i teško da ćemo se tu zaustaviti", rekla je Srnec.

"Definitivno će se naš ljetni turizam morati mijenjati"

Na pitanje koliko se zagrijava Baltik, rekla je da će porast temperatura biti prisutan na cijeloj Zemlji, ali da je Sredozemlje vruća točka. "Temperatura će rasti i na sjeveru kontinenta, a uzme li se u obzir da sadašnji klimatski uvjeti u tom dijelu svijeta nisu ugodni kao na Sredozemlju, čini se da bi njima promjena klime mogla donijeti određene koristi.

Ipak, to ne znači da topliji uvjeti na Baltiku neće zahtijevati prilagodbu. Uz porast temperature zraka, i tamo će se mijenjati temperature mora, što će mijenjati ekosustav kako u moru, tako i na kopnu", dodala je.

Podsjetila je da je utjecaj klimatskih promjena na turizam razmatran u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. godine i s pogledom na 2070.

"Osim promjene temperature zraka, za turizam su prepoznate kao važne i druge varijable: promjena u Sunčevom zračenju, relativnoj vlažnosti zraka, brzini vjetra i oborini.

Ako uzmemo u obzir već uočen porast temperature zraka, osobito ljeti na našoj obali, te čest manjak oborine, uz projekcije koje za ljeto daju daljnji trend u istom smjeru, definitivno će se naš ljetni turizam kroz ponudu 'kupanja i sunčanja' morati mijenjati u najtoplijim mjesecima", zaključila je.

Oceanograf Soldo: Zagrijavanje utječe i na ribarsku industriju

Zagrijavanje Sredozemnog mora, uz spomeničku baštinu, najvećeg turističkog aduta, posebna je tema. Studije pokazuju da se Sredozemno more od početka 20. stoljeća zagrijalo za otprilike 1 do 1.5 Celzijevih stupnjeva. Sve to utječe na biljni i životinjski svijet, što opet posljedično utječe na turizam i način života na cijelom području.

Oceanografa dr. sc. Alena Soldu pitali smo da nam kaže može li Mediteran turistima, uz toliko zagrijavanje, ponuditi kvalitetu koju je nudio prije 30-ak godina.

"Promjenom temperature dolazi i do promjene među morskim organizmima: oni koji preferiraju hladnije vode bježe u dubinu, dalje od priobalnog područja, ili čak poduzimaju duže migracije u posve nova područja koja im više odgovaraju. Te vrste, od kojih su mnoge komercijalno važne, zamjenjuju vrste toplijih mora, koje nužno ne moraju biti komercijalne, što uvelike utječe na ribarsku industriju.

"Nekadašnji mediteranski uvjeti kod nas neće postojati"

Nadalje, upliv novih vrsta, primjerice, u Mediteranu su najpoznatiji Lesepsijski migranti koji kroz Sueski kanal dolaze iz Crvenog mora i Indijskog oceana, može značiti i dolazak vrsta koje su potencijalno opasne za ljude, posebice kupače.

Iako je Mediteran bio na neki način oaza u smislu vrlo malog broja opasnih organizama, s klimatskim promjenama dolaze i opasne vrste, zbog otrova u svojim tijelima ili zbog agresivnog ponašanja, koje uvelike mogu utjecati na turističku industriju.

Kad to kombinirate s visokim temperaturama zraka (i mora) koje mnogi ne podnose najbolje, očito je da u budućnosti možemo očekivati veliku promjenu u ponašanju turista, koji će se, tražeći nekadašnje mediteranske uvjete koji kod nas više neće postojati, više kretati sjevernije prema nekadašnjim hladnim područjima, a u dogledno vrijeme zapravo 'mediteranskim'", govori Soldo.

Baltik - niže temperature i manje gužve

Baltik postaje omiljena alternativa za one koji žele niže temperature i mirnije plaže, i to uz povijest i zanimljivu arhitekturu koju nude obale Poljske, Njemačke, Danske, južne Švedske, kao i baltičke zemlje Estonija, Litva i Latvija. Temperature zraka na ovom području ljeti budu do srednjih 20 stupnjeva, a ponekad znaju dosegnuti i 30 Celzijevih stupnjeva.

Europska unija lani je naručila dokument koji je, simulirajući razine zagrijavanja, predvidio obrazac po kojem bi sjeverna područja mogla imati koristi od klimatskih promjena, dok bi se jug nosio sa smanjenjem turističke potražnje.

The Telegraph je podsjetio da je ovaj proces već u tijeku. Izvršni direktor njemačkog Tuija Sebastian Ebel rekao je da njihova tvrtka planira više ulagati u paket aranžmana oko poljskog Baltičkog mora te u Nizozemskoj i Belgiji.

Savjetnik na Institutu za turizam: Razvit će se sjever, ali Mediteran ostaje vodeći

Prof. dr. sc. Josip Mikulić, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i znanstveni savjetnik na Institutu za turizam, kazao nam je više o ovoj temi.

"Broj turista i noćenja zapravo kontinuirano raste gotovo svugdje u svijetu, pa tako i na sjeveru i na Baltiku, primjerice u Latviji, koja je sve popularnija. A i skandinavske zemlje su već dugo popularne među turistima, ali i značajno skuplje. Međutim, mediteranske zemlje i ove spomenute nisu direktni konkurenti.

Postoje popularne, tradicionalne turističke destinacije, ali se kontinuirano pojavljuju i nove. Međutim, postoje i uhodani turistički tokovi, koji se relativno sporo mijenjaju. Uz to, kada je ljeto i vruće, glavni privlačni faktor je voda, odnosno more, stoga vjerujem da će Mediteran ostati glavna receptivna regija svijeta, a da će se sjevernije destinacije dodatno turistički razviti", rekao je.

Kazao je da su klimatske promjene jedna od glavnih tema u industriji.

"Ipak, turizam kontinuirano raste, mjestimice i prebrzo i previše. Mediteran je glavna receptivna regija svijeta koja apsorbira gotovo trećinu svih turističkih dolazaka u svijetu, a prema projekcijama UNWTO-a, broj turista će i dalje rasti. Ne samo zbog mora i prirode već i zbog kulture i povijesti", dodaje.

"Bit ćemo traženiji u drugim mjesecima"

"Klimatske promjene evidentno su sve izraženije, ali kako se u ovom članku radi o projekcijama na dosta dugačak rok, do kraja stoljeća, vjerujem i u uspješnu ili barem djelomičnu adaptaciju na novonastale uvjete u tom roku. Glavni motiv će vjerojatno ostati isti, odnosno, kada je vruće, a bit će još i više toplije, turisti će još više tražiti more da se rashlade. Nisam stoga toliki pesimist.

Hrvatskoj bi to čak moglo ići u prilog. Naime, ekstremna sezonalnost našeg turizma, sa skoro 60% noćenja samo u dva mjeseca (srpanj-kolovoz), mogla bi se dodatno ublažiti. Bit ćemo traženiji u svibnju i lipnju, rujnu i listopadu, neto efekt potencijalno može biti i (puno) pozitivniji za turističko gospodarstvo.

Ako se npr. 2050. vidi da se u Europi više ne može ljetovati u srpnju i kolovozu, možda se pomaknu i glavni godišnji odmori, školska godina. Možda se izumi revolucionarna krema za sunčanje ili drugi način zaštite od vrućina. Svašta je moguće u tom roku. Uglavnom, kao i u dosadašnjoj povijesti, vjerujem u sposobnost adaptacije ljudske vrste, a kapitala još i više", rekao je Mikulić za Index.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.