MasterCard Europe pozdravio je incijativu i napredak Europskog vijeća za platežne transakcije u uspostavljanju suradnje s bankarskom industrijom o osnivanju "Jedinstvenog europskog platežnog područja" nazvanog SEPA (Single European Payment Area).
SEPA je sustav koji se temelji na ideji stvaranja jedinstvenog europskog tržišta s istim pravilima plaćanja debitnim karticama.
Za podršku SEPA sustavu MasterCard Europe razvio je Program zamjene gotovinskog plaćanja koji će većom upotrebom debitnih transakcija podići ekonomsku učinkovitost cijele europske regije snižavajući troškove poslovanja gotovim novcem. Naime, prema trenutačnoj procjeni, troškovi poslovanja gotovim novcem godišnje stoje i do 50 milijardi eura.
MasterCard Program zamjene gotovinskog plaćanja baziran je na chip tehnologiji debitnih kartica s višestrukim mogućnostima - kao što su primjerice SecureCode, MasterCard MoneySend ili pre-paid.
Troškovi poslovanja s gotovim novcem Europsko vijeće za platežne transakcije, osnovano kako bi odgovaralo na zahtjeve Europske centralne banke vezane uz implementaciju SEPA-e u Europi, procjenuje kako su troškovi plaćanja gotovim novcem 0.6% od ukupnoga GDP-a Europske Unije.
Zamjena poslovanja gotovog novca efikasnjijim platnim sredstvima, kao što su debitne kartice, u velikoj bi mjeri smanjio ove troškove. Istraživanje u industrijskom sektoru pokazalo je kako postupna zamjena gotovog novca "plastikom" poboljšava učinkovitost europske ekonomije čak i do 50 milijardi eura godišnje, uz manje troškove te porast potrošnje od strane potrošača. 70% svih transakcija u Europi su u gotovini, no odnos se sve više smanjuje.
U nekim kontinentalnim zemljama kao primjerice u Njemačkoj, poslovanje s gotovim novcem iznosi blizu 90% ukupnog plaćanja, dok je u Velikoj Britaniji u siječnju ove godine plaćanje elektoronskim putem po prvi put nadmašilo plaćanje gotovinom.
Danas, potrošači mogu koristiti papirnate euro novčanice i kovanice u svim europskim zemljama slobodno kao i u svojoj vlastitoj zemlji. No, kada plaćaju debitnim karticama uvjeti nisu isti. Budući da većina EU zemalja ima svoje nacionalne programe poslovanja s debitnim karticama različitih brandova, s različitim pravilima, standardima, ulaznim kriterijima itd., potrošač je zapravo suočen s plastičnim markama, guldenima i francima.
Europska Centralna banka kroz SEPA-u želi do 2008. godine stvoriti jedinstven sistem plaćanja koji će ujediniti sve ove stavke, tako da su iskustva potrošača prilikom plaćanja jednaka bez obzira u kojoj zemlji eurozone se nalaze. Sukladno tome, SEPA je sljedeći logičan korak u projektu jedinstvenoga platežnog tržišta zemalja EU.