Početkom svibnja, kad je rusko topništvo počelo napadati Harkiv, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski našao se u poziciji u kojoj je bio mnogo puta prije: zatražio je od američkog predsjednika Joea Bidena da se predomisli oko toga koliko daleko će ići u pomoći Kijevu.
Uvijek iznova nakon ruske invazije 2022. godine, Zelenski i drugi uspješno bi nagovorili Bidena da se predomisli, bilo da se radilo o isporuci projektila, tenkova ili borbenih zrakoplova.
Međutim, posljednji zahtjev bio je nedvojbeno još veći: više od dvije godine Washington je branio Ukrajini da američkim oružjem napada ciljeve unutar Rusije, jer bi to moglo dovesti do eskalacije napetosti između dviju supersila.
Ipak, Zelenski je u konačnici ovaj tjedan uspio, zahvaljujući koaliciji zastupnika i visokih dužnosnika u Washingtonu i Kijevu, koji su iskoristili očajnu situaciju u Harkivu kako bi natjerali Bidena da ukine ograničenja, piše Politico.
Ova se priča temelji na intervjuima s 18 visokih američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika i parlamentarnih zastupnika - od kojih je većina zatražila anonimnost.
Pokazalo se da je skupina dužnosnika pokušavala natjerati savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana i Bidena da pristanu na ono što bi moglo biti njihovo najveće popuštanje u ovom ratu.
Prijetilo je rusko zauzimanje Harkiva, što bi zadalo značajan udarac ukrajinskoj poziciji na terenu. Kad bi Rusija zauzela Harkiv, imala bi značajan prostor za osvajanje drugih ključnih područja u istočnoj Ukrajini.
Zapad je postajao sve zabrinutiji
To bi također potkopalo Bidenovu okladu na Kijev - onu koju je podupro oružjem i drugom pomoći vrijednom milijarde dolara. Ako je postojala jedna bitka koja bi Bidena mogla natjerati da se predomisli, onda je to bio Harkiv.
Čak i prije ofenzive u Harkivu, dužnosnici u Pentagonu i Europskom zapovjedništvu SAD-a u Ramsteinu u Njemačkoj bili su sve zabrinutiji zbog položaja Ukrajine na bojnom polju. Američko ministarstvo obrane nije moglo poslati prijeko potrebno oružje u Kijev od prosinca, kada mu je ponestalo sredstava za obnavljanje vlastitih zaliha, a Kongres je mjesecima odugovlačio s usvajanjem nove pomoći. Kao rezultat toga, ukrajinskim vojnicima na prvim crtama brzo je ponestajalo streljiva i protuzračne obrane.
Ministar obrane Lloyd Austin i njegovi suradnici sa zabrinutošću su promatrali kako su ruske snage počele napredovati na bojnom polju i sredinom travnja počele se gomilati na ruskoj strani granice u blizini Harkiva. Austin je bio zabrinut da bi Moskva mogla zauzeti grad. Šef Pentagona je sa svojim suradnicima počeo raspravljati o "vojnoj korisnosti" dopuštanja Ukrajincima da u Harkivskoj regiji napadaju ruske mete preko granice.
Dok je u Washingtonu jačao konsenzus da Ukrajina treba udariti unutar Rusije, jedan od najstrastvenijih zagovornika Kijeva u borbi protiv Moskve u američkoj administraciji stigao je u Ukrajinu.
Rusija je bila u velikoj prednosti
U ožujku je Michael Carpenter, bivši predstavnik SAD-a u Organizaciji za sigurnosnu suradnju u Europi sa sjedištem u Beču, počeo raditi u Vijeću za nacionalnu sigurnost kao viši direktor za europska pitanja. Njegovi osjećaji prema Kijevu ukorijenjeni su u njegovom iskustvu susreta s preživjelima masakra u Buči 2022. gdje su ruske snage navodno ubile stotine ljudi, uključujući djecu.
Otputovao je u Kijev na sastanke sa Zelenskim i njegovim suradnicima 13. svibnja - samo tri dana nakon što je započela ruska ofenziva u Harkivu. Poruka Kijeva je bila jasna: želimo da odmah ukinete ograničenja vezana za američko oružje. Više od 4000 ljudi evakuirano je iz Harkiva, ali je nekoliko civila već ubijeno u borbama - a broj žrtava će vjerojatno rasti.
Čini se da su zapadne obavještajne službe potvrdile informacije Kijeva o stanju borbi na bojištu u Harkivu. Rusija je bila u velikoj prednosti. Ruski zrakoplovi mogli su napadati Harkiv, a da uopće ne napuste ruski zračni prostor. A Ukrajina nije mogla presresti ruske klizne bombe - koje imaju domet između 40 i 60 kilometara - a da ne prekrši zahtjeve Washingtona.
Amerikanci inače ovakve odluke donose sporo
Tog istog dana - 13. svibnja - Sullivan, Austin i načelnik Združenog stožera američkih oružanih snaga general Charles Brown razgovarali su sa Zelenskim i njegovim suradnicima preko videokonferencije. Kijev je službeno zatražio da Bijela kuća ukine ograničenja na oružje kako bi se moglo gađati ruske položaje preko granice. Također su zatražili ubrzanu isporuku protutenkovske i protuzračne obrane, što je Austin prihvatio.
Sullivan, Austin i Brown su prihvatili da zahtjev Ukrajine ima smisla i odlučili službeno preporučiti Bidenu da SAD ukine ograničenje za ovaj konkretan slučaj.
Pitanje je bilo samo hoće li Biden pristati.
Istog dana u Washingtonu, koalicija ukrajinskih parlamentarnih zastupnika stigla je na Capitol Hill. Zastupnici često posjećuju SAD kako bi pokušali uvjeriti Kongres i američku administraciju da učine više kako bi pomogli Ukrajini - više oružja, više obuke za pilote, više novca.
Otkriveno kako su ih Ukrajinci nagovarali, tražili su tri stvari
SAD se tradicionalno kreće sporo pri donošenju odluka o tome koje će oružje poslati i pod kojim uvjetima će dopustiti Kijevu da ga koristi, a Ukrajinci koriste svako putovanje kako bi pogurali jedan veliki zahtjev. Uvijek je upitno hoće li se administracija složiti tog dana, za tjedan ili mjeseci kasnije.
Ovaj put su Ukrajinci tražili tri stvari: više obuke za ukrajinske pilote unutar SAD-a, sustave protuzračne obrane i ukidanje ograničenja napada unutar ruskog teritorija.
U nizu razgovora s demokratima i republikancima, Ukrajinci su prenijeli Kongresu koliko je ukrajinska vojska ranjiva u Harkivu i koliko će civila biti ubijeno zato što Kijev ne smije napadati preko ruske granice. Strahovi SAD-a od eskalacije su opravdani, tvrdili su zastupnici, ali nisu važniji od svega onoga što će biti izgubljeno ako Ukrajina ne bude mogla uzvratiti oružjem - i to brzo.
"SAD je godinama govorio da je zabrinut zbog eskalacije. Počeli smo misliti da je to samo izgovor", rekao je jedan ukrajinski zastupnik.
"Rusi su znali da Ukrajinci imaju vezane ruke"
Na Capitol Hillu nekoliko se zastupnika sastalo s Ukrajincima da bi razgovarali o tome kako izvršiti pritisak na Bijelu kuću da promijeni kurs. Zastupnici Jim Himes (D-Connecticut) i Mike Turner (R-Ohio), čelnici obavještajnog odbora Zastupničkog doma, te zastupnik Gerry Connolly (D-Virginia), napisali su pismo 20. svibnja, pozivajući administraciju da podrži zahtjeve Kijeva.
Himes je ponovno razgovarao sa Sullivanom, pozivajući administraciju da ozbiljno razmotri već učinjenu štetu u Harkivu i posljedice otvaranja drugog ruskog fronta u Ukrajini.
"Osjećam da je Bijela kuća oduvijek bila pretjerano konzervativna u pogledu vrsta isporučenog streljiva", rekao je Himes: "Ali kada je došlo do ruske ofenzive na Harkiv, ovo pitanje je došlo u prvi plan. Rusi su znali da Ukrajinci imaju vezane ruke i da ne mogu dosegnuti topništvo koja je pustošilo po Harkivu".
U vrijeme kada su sastanci s ukrajinskim zastupnicima završili, Sullivan je dovršavao preporuku koju je trebao odnijeti Bidenu, a koju je predstavio 15. svibnja. U Ovalnom uredu Sullivan je tvrdio da bi Ukrajina trebala moći upotrijebiti američko oružje za obranu od ruskih napada na Harkiv te je preporučio djelomično ukidanje ograničenja.
Predsjednik se složio i naložio Sullivanu i Pentagonu da počnu raditi na promjeni.
Blinken bio u Kijevu, a onda se vratio u SAD i o tome brifirao Bidena
U isto vrijeme dok su se ti razgovori odvijali u Bijeloj kući, državni tajnik Antony Blinken stigao je u Kijev na još jednu rundu razgovora s ukrajinskim dužnosnicima.
Tijekom konferencije za novinare 15. svibnja u Kijevu Blinken je naglasio da Sjedinjene Američke Države žure s isporukom oružja kako bi pomogle Ukrajini. I dok je rekao da Washington nije poticao niti omogućio udare izvan Ukrajine, također je primijetio da u konačnici Ukrajina sama mora donijeti odluke o tome kako će voditi ovaj rat.
Biden je već dao upute Sullivanu i Pentagonu da nastave s posljednjim krugom internih rasprava o odluci, ali razgovor s Blinkenom 17. svibnja dodatno je uvjerio predsjednika da je to ispravan potez. Blinken je proveo mnogo godina uz Bidena i izvijestio je predsjednika o svom posjetu Kijevu, rekavši da Rusi iskorištavaju predsjednikovu zabranu da nekažnjeno napadaju Harkiv.
Dok su Amerikanci razmatrali i planirali, više od desetak zemalja dalo je slična dopuštenja Ukrajini. Izolacija Bidenove administracije porasla je posljednjih dana nakon što su francuski predsjednik, šef NATO-a i glavni diplomat Ujedinjenog Kraljevstva dali podršku ukidanju ograničenja.
Dana 20. svibnja u Pentagonu su se najviši obrambeni i vojni čelnici iz cijelog svijeta virtualno sastali s Ukrajinskom obrambenom kontakt skupinom. Na sastanku koji su vodili Austin i Brown razgovaralo se o tome treba li dopustiti Ukrajini da upotrijebi američko oružje za napade preko granice u Rusiji.
Konačno zeleno svjetlo
"Fokus SAD-a je na podršci borbi u raznim područjima. I obraćamo pozornost na ono što se događa u Harkivu i oko njega", rekao je Brown novinarima nakon sastanka, aludirajući na interne rasprave.
Početkom ovog tjedna Sullivan je Pentagonu dao konačno zeleno svjetlo da obavijesti Ukrajinu o službenoj odluci administracije. Povjerljivo pismo poslano je ukrajinskoj vojsci, u kojem se navode pojedinosti o tome koje točno oružje može koristiti u Harkivu i pod kojim okolnostima.
Dužnosnici u Washingtonu i Kijevu složili su se prešutjeti vijest o odluci dok Ukrajina planira svoju protuofenzivu. Blinken je u srijedu javno ponudio svijetu naznake onoga što je već odlučeno.
"Obilježje pristupa Bidenove administracije bilo je prilagođavanje kako su se mijenjali uvjeti, kako se mijenjalo bojno polje, kako se mijenjalo ono što Rusija radi", rekao je tijekom posjeta Moldaviji, zemlji koja je također na nišanu Kremlja.
Sljedećeg su dana američki dužnosnici potvrdili promjenu politike. Politico je prvi objavio vijest. Pitanje koje se sada postavlja je hoće li Bidenova administracija na kraju dati Ukrajini više prostora za korištenje američkog oružja na ruskom teritoriju izvan područja Harkiva.
Koliko će daleko Bidenova administracija pustiti Ukrajinu?
Dvoje ljudi bliskih administraciji Zelenskog reklo je da postoji određena frustracija u Kijevu zbog toga što će ukrajinska upotreba američkog oružja biti geografski ograničena na pogranično područje u Harkivu, na čemu druge zemlje nisu inzistirale. Ali to je početak.
Na konferenciji za novinare u Pragu u petak, Blinkena su pitali koliko daleko će Bidenova administracija pustiti Ukrajinu. Nije isključio mogućnost da se napadaju mete i drugdje u Rusiji.
"U budućnosti ćemo nastaviti raditi ono što smo radili, a to je prilagodba prema potrebi. I to je, kao što sam rekao, bio zaštitni znak našeg angažmana i bit će i dalje", rekao je Blinken.