PREMIJER Andrej Plenković je nakon obilaska LNG terminala na Krku komentirao rasprave o obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Predsjednik Zoran Milanović odbio je dati suglasnost za takav prijedlog, ali to nije spriječilo vladu da svejedno uputi prijedlog u sabor, što su neki ocijenili protuustavnim.
"Hrvatska je članica EU već devet i pol godina, EU je donijela zajedničku odluku da se osniva EU misija vojne pomoći i potpore Ukrajini. To je zajednička odluka svih. Nije nikakva vježba, kratka obučna vježbica u kojoj će neki strani vojnici doći u Slunj ili će naši otići u stranu zemlju", poručio je Plenković, prenosi N1.
"To je misija koja će trajati nekoliko godina u kojoj hrvatska Vlada smatra da treba sudjelovati. Vlada je pitala predsjednika je li suglasan. On nam nije odgovorio pismom nego se oglasio nekakvim priopćenjem", kazao je. Plenković je istaknuo da uopće nema nedoumice oko ovog pitanja.
"Je li nam Kosovo saveznik, je li nam Afganistan saveznik u smislu članstva u NATO-u? Ne, ali sve su to misije u kojima je Hrvatska sudjelovala, sve su to misije koje su prošle kroz Hrvatski sabor, a sada je na djelu bijeg od odgovornosti saborskih zastupnika i pojedinih stranaka o tome da se izjasne gdje su", dodao je.
Plenković je napao političke stranke koje dvoje o tome treba li postaviti par hrvatskih časnika u zapovjedne strukture, poslati dio časnika i vojnika u Poljsku ili u Njemačku, gdje će biti sjedište misije, te dopustiti da stotinjak ukrajinskih vojnika dođe na obuku u Hrvatsku. Zaključio je da te stranke igraju igru skrivača i nemaju hrabrosti reći za što se zalažu.
Predstavio je Nehammeru i Sőderu LNG terminal na Krku
Premijer Andrej Plenković predstavio je u četvrtak austrijskom kancelaru Karlu Nehammeru i predsjedniku vlade njemačke savezne države Bavarske Markusu Söderu mogućnosti LNG terminala u Omišlju na Krku, s namjerom povezivanja tih zemalja plinovodom za koji bi se tražilo sufinanciranje od Europske komisije.
Plenković je nakon razgledavanja terminala istaknuo da su zajedno objavili izjavu koja formalizira početak suradnje zemalja u energetsko-političkom kontekstu. Oformit će se tako zajedničko tijelo, u kojem će biti predstavnici spomenutih vlada i stručnjaci, koji će utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku, rekao je.
Ruska agresija
Plenković je istaknuo i da je ta suradnja važna u izmijenjenim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, u kojima cijela Europa traži alternativne opskrbne pravce, ali i u okviru daljnje zelene energetske tranzicije. "U Hrvatskoj moramo doprinijeti ne samo vlastitoj energetskoj sigurnosti, nego i susjednih zemalja, pa i Austrije i Njemačke", naglasio je.
Istaknuo je da je hrvatska Vlada ljetos odlučila povećati kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardu prostornih metara plina. To je dvostruko više od hrvatskih potreba, i kućanstava i gospodarstva i industrije, rekao je. Namjera je da hrvatski, austrijski i bavarski čelnici zajednički nastupaju prema Europskoj komisiji i traže sufinanciranje tih projekata, rekao je Plenković.
U povezivanju Austrije i Bavarske plinovodom važan je pravac kroz Sloveniju te su bitni razgovori i s tom zemljom, naveo je. Austrijski kancelar Nehammer naveo je da se daljnji koraci u tom projektu prepuštaju stručnjacima.
"Obratit ćemo se zajedno Europskoj komisiji što prije i tražiti potporu. U Austriji postoji politička volja da se pridružimo tom projektu. Razradit ćemo projekt i premostiti uska grla u opskrbi", rekao je.
Povezivanje zemalja
Istaknuo je da Austrija znatno smanjila uvoz plina iz Rusije od početka rata u Ukrajini te diverzificirala izvore energije. Važno je razmišljati i o postupnom napuštanju fosilnih goriva, o i vodiku kao energentu budućnosti, naveo je.
Markus Sőder je ocijenio da je ovo važan korak sa zajedničkim ciljem osiguranja energetske neovisnosti, očuvanja razine energenata i borbe s klimatskim promjenama. "Tražimo nove obnovljive izvore energije, od vodika, preko vjetroelektrana do solarnih elektrana, u čemu važna može biti južna Europa", rekao je.
U projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz već postojeći, navedeno je tijekom predstavljanja projekta.
Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu. Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se za budući transport vodika.
Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.