PREMIJER Andrej Plenković nedavno se pohvalio kako je rast BDP-a od 16.1 posto potvrda da se hrvatsko gospodarstvo brzo oporavlja
Državni zavod za statistiku objavio je podatke za drugi kvartal 2021., u kojemu je dakle zabilježen rast BDP-a od 16.1 posto. Plenkoviću je to dobro došlo za pohvaliti se pa je kazao i da su ti podaci potvrda kako je hrvatska vlada dala snažan odgovor na krizu i osigurala gospodarsku stabilnost u uvjetima pandemije.
No, recimo da je pad u drugom kvartalu 2020. iznosio 14.4 posto, pa se logično zapitati o kakvom ustvari brzom oporavku govori Plenković, odnosno je li njegov trijumfalizam opravdan.
Također, danas je o ovoj temi govorio i potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić, koji je rekao da smo u zoni rasta od oko sedam posto na razini cijele godine.
Vizek: Ta brojka je očekivano visoka
Pitali smo Marušku Vizek s Ekonomskog instituta o tome koliko se tu radi o istinskom putu bržeg oporavka.
"Iz perspektive odnosa s javnošću ta brojka, pogotovo tako dvocifrena, dobro zvuči. No, ta brojka je očekivano visoka, jer je prošle godina velika bila stopa pada. Bilo bi jako loše da je drugačije, no dobro zvuči, a vlada koristi priliku da se pohvali, pogotovo jer građani nisu upoznati s tim da se i očekivao porast. No, i profesionalno je i ljudski od vlade očekivati da će se pohvaliti s takvom viješću, ne bih to zamjerila", ističe Vizek.
Pitamo je ustvari kako stoji hrvatska ekonomija.
"To je već šira slika, a tu se nemamo čime puno pohvaliti. Temeljni razlog je nedostatni rast proizvodnosti, a što se događa zbog nedostatka bitnih ekonomskih reformi u zemlji, što je dugoročni problem koji nas prati tri desetljeća. Bili smo treća najbogatija nova članica Europske unije, a sad smo postali druga najsiromašnija s tendencijom da nas prestigne najsiromašnija, a to je Bugarska", rekla je Vizek.
O inflaciji
Stručnjaci govore i o problemu inflacije.
"Zasad vidimo da je to trenutno pitanje poremećaja na svjetskim tržištima, ona je nešto veća nego što je bilo projicirano, pogotovo u eurozoni. Možemo se nadati kako se ne radi o trenutnoj pojavi, odnosno da je riječ o disbalansu oko ponude i rasta potražnje, a ne da je riječ o širem monetarnom fenomenu", govori.
"On bi značio da je za razliku od financijske krize iz 2008. godine došlo do financiranja iz primarne emisije potrošnje poduzeća i građana, što bi značilo tiskanje novca kako bi se financirali poticaji za poduzetnike i stanovništvo, što se još uvijek ne može isključiti kao možebitni uzrok ove inflacije. Kad bi to bio slučaj, to je ozbiljniji problem", objasnila je.
Vušković: Jesmo, izašli smo iz recesije, ali Hrvatska je tek na 65 posto prosjeka EU
Ekonomski stručnjak Petar Vušković govori kako tu dva pojma treba razlikovati.
"Prvo što treba znati - rast nije isto što i razvoj. I tu treba znati da je Hrvatska tek na 65 posto prosjeka Europske unije, ali treba biti objektivan pa reći da jesmo službeno izašli iz recesije. To je točna politička poruka koju je rekao premijer Andrej Plenković", naveo je Vušković.
Pitamo ga što je ustvari generiralo taj porast.
"To nije turizam. Gleda se drugi kvartal, to su travanj, svibanj i lipanj. Hrvatska inače oko tri četvrtine svojih prihoda ostvaruje u srpnju, kolovozu i rujnu, ali u drugom kvartalu generator nije turizam, nego rast osobne potrošnje. Konkretno, mi smo imali situaciju da smo naglo otvorili ekonomiju, a ljudi su nastojali zadovoljiti potrebe koje nisu mogli u vrijeme lockdowna. Stalno se govori da je glavna karika turizam, ali mi više uprihodimo od izvoza roba i usluga nego od turizma. Od turizma je na godišnjoj razini prihod od 10 milijardi eura, a izvoz roba i usluga iznosi 15 milijardi eura. Dakle, osnovni makroekonomski agregat jesu rast osobne potrošnje i izvoz roba i usluga", poručio je.
Pojava inflacije je glavni problem
Dotaknuo se 2020.
"Što se tiče 2020., ona je zapravo ekonomska rupa. Mi imamo od 2013. stabilan rast, u 2020. imamo rupu, a kad je imate, morate se izvući, to je stadij oporavka. Recesija je trajala točno godinu i tri mjeseca, a sad moramo osigurati zdrave stope rasta, koje čine sve ono iznad tri posto", riječi su Vuškovića.
Dodaje da je sad glavni problem pojava inflacije.
"Ona iznosi 2.3 posto, a ako pređe tri posto, Hrvatska narodna banka će morati djelovati, što bude kroz dva mehanizma, jedan je stopa obvezne rezerve, a drugi su operacije novca na otvorenom tržištu. Ako ekonomija ne počne rasti, ako prođemo stopu inflacije od tri posto, onda nam prijeti stagflacija, što je situacija visoke inflacije koju stručnjaci predviđaju, što znači još dublju krizu."
Pet ključnih koraka
Zato, govori, potrebno je učiniti pet koraka kako bi nastavili s rastom.
"Prvo je "big game privatizacija". Država ima udjele u više od tisuću poduzeća, dobar dio posluje s gubitkom. Mi moramo napraviti analizu, vidjeti koja su poduzeća uteg i gledati da što više novca izvučemo za privatizaciju. Drugo je uvesti euro koji će osigurati jeftiniji pristup kapitalu. Treće, smanjiti državnu potrošnju. Četvrto, reforma javne uprave. Važno je da je decentraliziramo. Ako gledamo omjer raspodjele novca, on sad ide 90:10 u korist države naspram lokalne zajednice. U EU je prosjek 70:30. Peto, rezanje administracije i digitalizacija. Treba izbaciti sve što koči ekonomiju, mi jesmo administraciju rasteretili za 2.1 milijardu kuna, to je dobro, ali treba nastaviti s takvom tendencijom", zaključio je Vušković.