Predsjednik udruženja poljprivrednika Ranko Bakić iznio je četrnaest zahtjeva postavljenih Vijeću ministara BiH i entitetskim vladama a najznačajniji među njima su da suspenzija primjene sporazuma o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama bude produžena do kraja ove godine te da u međuvremenu domaće vlasti osiguraju subvencije u iznosu od najmanje 100 milijuna eura kojima bi se potaknula poljoprivredna proizvodnja i prerada hrane u zemlji.
Vijeće ministara BiH krajem 2003. godine je upravo na zahtjev poljoprivrednika donijelo odluku o tromjesečnoj odgodi provedbe sporazuma o slobodnoj trgovini s Hrvatskom te Srbijom i Crnom Gorom po kojima su od 1. siječnja trebale biti ukinute sve carine.
Takva odluka temeljena je na strahovanju kako će potpuno otvaranje granica za bescarinski uvoz prehrambenih proizvoda uništiti domaće proizvođače i prerađivače koji bi u takvim okolnostima postali potpuno nekonkurentni.
Predsjednik sindikata zaposlenih u poljoprivrednoj i prehambenoj industriji Mehmed Avdagić podsjetio je na okupljanju u Sarajevu kako Hrvatska izdvaja gotovo deset puta više novaca za zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje od BiH.
On je također apelirao da se u BiH što prije uspostavi ured za veterinarstvo što je temeljni preduvjet za izvoz mesa i mesnih prerađevina u susjedne i ostale zemlje.
Poljoprivrednici iz BiH najavili su kako će od 1. travnja uspostaviti blokadu svih značajnijih prometnica i graničnih prijelaza te državnih institucija u BiH ne usvoje li vlasti njihove zahtjeve.
Predstavnike prosvjednika primio je premijer Adnan Terzić no njihovi su razgovori održani iza zatvorenih vrata i nije poznato jesu li uslijedila konkretna obećanja.
Zbog pregovora s prestavnicima poljoprivrednika Terzić je zakasnio na plenarnu sjednicu oba doma državnog parlamenta na kojoj je trebao izložiti srednjoročnu razvojnu strategiju zemlje.
Taj dokument kojega je u veljači usvojilo Vijeće ministara postavio je za cilj poduzimanje mjera kojima bi se osiguralo da BiH do 2009. godine dostigne predratni životni standard.
Makroekonomski stručnjaci predviđaju kako bi se u sljedećih pet godina morao osigurati prosječni rast bruto društvenog proizvoda (GDP) od prosječnih 5 posto, inflacija držati na sadašnjoj niskoj razni uz maksimalno povećanje do 2,2 posto, značajno povećati udio privatnog sektora u domaćoj poizvodnji te stvoriti pretpostavke za veća inozemna ulaganja.
Terzić je u izlaganju pred zastupnicima upozorio kako će sve to ipak ovisiti o nastavku međunarodne financijske pomoći koji bi morala iznositi najmanje 1,5 milijardi dolara do 2007. godine jer će BiH biti sposobna značajnije se kreditno zaduživati tek od 2008. godine.
Najveću prijetnju daljnjem stabiliziranju gospodarskog stanja u BiH, prema procjeni Terzića, predstavlja zabrinjavajuća stopa siromaštva od gotovo 20 posto kao i nezaposlenost koja se prema postojećim statističkim pokazateljima kreće i do 40 posto što zajedno otvara mogućnost ozbiljnih socijalnih nemira.