Policija je 28. ožujka oko 6:45 stigla u kuću Andreja Perlova u blizini Novosibirska u Sibiru. Optužili su ga da je ukrao oko tri milijuna rubalja (oko 32.000 dolara) iz gradskog nogometnog kluba u kojem je bio izvršni direktor, što on i njegova obitelj poriču.
Perlov ima 62 godine, osvajač je zlatne olimpijske medalje u brzom hodanju na 50 km u Barceloni 1992. godine. U pritvoru je više od šest mjeseci, a njegova obitelj kaže da je pod pritiskom da se pristane boriti u Ukrajini. Rečeno mu je da će zauzvrat prijava za pronevjeru biti zamrznuta i potencijalno odbačena kad rat završi.
Ne nagovaraju samo osuđenike da odu u rat nego i osumnjičene
Nije tajna da Rusija regrutira zatvorenike da se bore u Ukrajini, ali BBC-jeva analiza otkriva kako se početni fokus na osuđene kriminalce promijenio i uključio ljude koji se tek trebaju suočiti sa suđenjem.
Zakoni nalažu da su i tužitelji i branitelji dužni obavijestiti optuženike da imaju mogućnost poći u rat umjesto na sud. Ovaj zakon donesen je u ožujku 2024. i propisuje da se kazneni progon i istraga obustavljaju ako optuženik pristane ići u rat.
"Ovo je okrenulo ruski sustav za provedbu zakona naglavačke. Policija sada može uhvatiti čovjeka odmah nakon ubojstva, ali počinitelj može reći da želi sudjelovati u specijalnoj vojnoj operaciji i slučaj se zatvara", kaže Olga Romanova, direktorica Russia Behind Barsa - nevladine organizacije koja pruža pravnu pomoć pritvorenicima.
"Ako mu odobre zahtjev, on ide u rat, a mi ćemo zatvoriti slučaj"
BBC je došao do snimke na kojoj istražitelj opisuje prednosti potpisivanja ugovora s ruskom vojskom osobi čiji je suprug već bio osuđen na tri godine zbog krađe. "Može dobiti još šest godina za ovaj drugi zločin. Ponudio sam mu da potpiše ugovor. Ako mu zahtjev bude odobren, on će ići u rat i mi ćemo zatvoriti slučaj", govori istražitelj.
Ako optuženi potpiše, u roku od nekoliko dana kazneni postupak se obustavlja, a on gotovo odmah odlazi na prvu crtu.
Tri odvjetnika koji rade u Rusiji potvrdili su da je to postalo norma u cijeloj zemlji. Neki se prijavljuju u nadi da će izbjeći zatvor i kaznenu evidenciju, ali to nije jednostavna odluka, otkrio je tinejdžer Jaroslav Lipavski.
Otišao u rat s 18 godina da izbjegne zatvor pa poginuo
Ugovor s vojskom potpisao je nakon što je optužen za namjerno nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Njegova mlada djevojka tek je saznala da je trudna i kako bi izbjegao kazneni progon, Lipavski se prijavio u vojsku čim je napunio 18 godina. Otišao je u Ukrajinu i tjedan dana kasnije bio je mrtav. Jedan je od najmlađih vojnika koji su poginuli u ratu.
Nije jasno koliko se ljudi optuženih za kaznena djela odlučilo boriti umjesto da se suoče sa suđenjem, ali ova promjena u politici odražava potrebu Rusije da minimalizira broj drugih civila koje treba mobilizirati.
"Je li Rusima stalo do osuđenika? Mislim da nije", kaže Michael Koffman, vojni analitičar Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir. On smatra da ruska vlada pretpostavlja da su to ljudi koji nikome neće nedostajati i da to neće imati negativan učinak na ukupno gospodarstvo.
Prvi je s tim krenuo Prigožin
Kad je plaćenička Wagnerova skupina prvi put regrutirala zatvorske zatvorenike, njen pokojni vođa Jevgenij Prigožin prilazio je osuđenicima u strogo čuvanim zatvorima rekavši da su mu potrebni njihovi "kriminalni talenti" u zamjenu za pomilovanja.
BBC i ruska web stranica Mediazona provjerili su povjerljive dokumente koji rasvjetljavaju proces regrutiranja zatvorenika. Iz analize identifikacijskih pločica osuđenika koji su poginuli u Ukrajini i isplata njihovim obiteljima proizlazi da je Wagner regrutirao gotovo 50.000 zatvorenika iz kaznenih kolonija, a u jednom trenutku gubio ih je i do 200 u akciji svaki dan. Mnogi drugi su ozlijeđeni.
Sve pločice zatvorenika počinju slovom K, što znači zatvorska kolonija. Prva tri broja identificiraju zatvor iz kojeg su došli, a posljednja tri broja identificiraju novaka. Brojevi su redni - što je veći broj, više novaka dolazi iz te kolonije.
Samo u osvajanju Bahmuta stradalo više od 17.000 zatvorenika
Podaci o plaćanju pokazuju da je samo između srpnja 2022. i lipnja 2023. ubijeno više od 17.000 zatvorenika dok su pokušavali zauzeti grad Bahmut u istočnoj Ukrajini. Kako bi pokrili gubitke, Wagnerova skupina, a kasnije i ministarstvo obrane, prilagodili su svoje strategije regrutiranja kako bi proširili krug ljudi na koje se mogu osloniti.
Neki ljudi optuženi za kaznena djela odbijaju dogovor jer su načelno protiv rata, drugi jer je rizik od smrti ili ranjavanja na bojnom polju prevelik, a treći jer žele ostati kod kuće i nastaviti sudski proces.
No mogu se naći pod velikim pritiskom vlasti, kaže Alina, kći Andreja Perlova, i dodaje: "Odbio je ponudu i digli smo veliku buku u lokalnim medijima, pa je poslan u ćeliju, gdje su mu ponovno donijeli ugovor."
Nakon što je i drugi put odbio, bilo mu je zabranjeno komuniciranje s obitelji. Još uvijek se nadaju da će dokazati njegovu nevinost, no posljednji put kad je Alina vidjela oca na sudu sredinom srpnja bio je znatno mršaviji. "Pokušava održati dobro raspoloženje, ali ako se ovo nastavi, slomit će ga", zaključuje Alina.