Neki životni oblici na Zemlji bi mogli biti inteligentni unatoč tome što nemaju središnji živčani sustav, sve ovisi o tome kako točno definiramo inteligenciju. Kemijski ekolog Andre Kessler sa Sveučilišta Cornell u SAD-u i njegov doktorand Michael Mueller tvrde da se ponašanje nekih biljaka može uistinu definirati kao inteligentno.
Naime, spomenuti znanstvenici navode da neke vrste biljaka reagiraju na situacije u svome okruženju, manifestiraju određenu formu pamćenja i donose "odluke". Primjerice, zlatnica može, putem registriranja određenih kemikalija i refleksije svjetlosti, pratiti što se zbiva s biljkama u blizini, bez da je s njima u izravnom kontaktu. Kada ju napadne gladan biljojed, prilagođava svoju reakciju; ovisno o tome nalazi li se u njenoj blizini druga biljka. No radi li se uistinu o formi inteligencije?
Kako izgleda biljna inteligencija?
Mada je pripisivanje pojmova poput "inteligencije" biljnom svijetu i dalje vrlo kontroverzno, ovo je područje istraživanja nakon desetljeća skepse unutar znanstvene zajednice konačno počelo - cvjetati. Da bismo bolje razumjeli problematiku, potrebno je objasniti određene termine koji su, prema nekim biolozima, ključni za razlikovanje inteligentnog ili "neinteligentnog" ponašanja.
Pojam biljna inteligencija odnosi se na svaku vrstu namjernog i fleksibilnog ponašanja koje je korisno i omogućuje organizmu da postigne svoj cilj. Ponašanje biljaka može se definirati kao "odgovor na događaj ili promjenu u okolišu".
Dok životinje reagiraju na podražaje mimikom ili pokretima, biljke manifestiraju promjene u rastu i razvoju. Odgovor na promjenu u okolišu može biti "čvrsto povezan" (nefleksibilna reakcija koja je genetski kodirana) ili "meko povezan" (fleksibilna reakcija koja ovisi o promjenama u okruženju).
Fleksibilna korisna ponašanja su meko povezana, sposobna su integrirati više informacijskih signala i kanalizirati optimalan odgovor. Naime, jednostavan odgovor na vanjski podražaj se ne smatra inteligentnim ponašanjem.
"Mogu vrlo precizno osjetiti svoj okoliš; to može, koliko znamo, svaka njihova pojedinačna stanica"
Kada ličinke zlatice krenu žvakati lišće zlatnica, biljke ispuštaju organske spojeve (VOC) koji insektima signaliziraju da je biljka oštećena i da bi trebali potražiti bolji izvor hrane. Biljke tijekom napada mijenjaju refleksiju crvenog svjetla sa svog lišća, što mogu registrirati druge biljčice.
No ne mogu sve biljke dešifrirati upozorenja na opasnost u formi organskih spojeva. Zlatnice su po tom pitanju svojevrsni majstori. Čim osjete VOC, krenu jačati svoj imunološki sustav - počnu brže rasti i proizvoditi obrambene spojeve koji ih štite od insekata, piše Science Alert.
Zlatnice na ovaj način, tvrde Kessler i Mueller, integriraju informacije iz okoline, predviđaju moguće posljedice te se na njih pripremaju. Mada nemaju živčani sustav koji komunicira putem električnih signala, imaju sustav koji funkcionira na temelju kemijskih inputa i koji reagira koordinirano bez središnjeg živčanog sustava.
"Mogu vrlo precizno osjetiti svoj okoliš; to može, koliko znamo, svaka njihova pojedinačna stanica", kaže Kessler. Stručnjaci s Cornella tvrde da je ova reakcija biljke na organske spojeve više od pukog refleksa i da se radi o nekoj vrsti svjesne odluke koja se temelji na procjeni situacije.
"Izgleda da biljka mijenja svoje ponašanje ovisno o informacijama koje dobiva iz okoline"
Prema studiji koju su 2022. proveli Kessler i njegov kolega Alexander Chauta, zlatnice tijekom napada emitiraju različitu svjetlost, ovisi o tome ima li ili ne pored njih drugih biljaka.
"Izgleda da biljka mijenja svoje ponašanje ovisno o informacijama koje dobiva iz okoline. S obzirom na ovu definiciju i prikupljene dokaze, pitanje nije pokazuju li biljke inteligentno ponašanje, već kako to postižu bez živčanog sustava", navodi Kessler.
Zlatnice nisu jedine biljke koje komuniciraju putem VOC signala. Znanstvenici još od 1980-ih znaju da neka flora na ovaj način razmjenjuje informacije. S obzirom na to da je velik dio ovih istraživanja proveden samo u laboratoriju i da još uvijek ne znamo puno o ovim komunikacijskim mrežama, neki znanstvenici su i dalje skeptični prema pripisivanju inteligencije biljnom svijetu.
"Postoji više od 70 definicija za inteligenciju i za sada nema pravog dogovora o kakvoj se sposobnosti radi, čak ni unutar određenog područja", rekao je Kessler.
Na zlatnicu možemo naići i u Hrvatskoj. Od početka kolovoza pa sve do listopada buja uz riječne nasipe, puteve ili rubove šuma. Kod nas je najraširenija vrsta Solidago virga-aurea – obična zlatnica koju većinom nalazimo po šumama. Obična zlatnica je medonosna biljka. Jedina je autohtona vrsta kod nas. Vrste Solidago canadensis (kanadska zlatošipka) i Solidago gigantea (velika zlatnica) invazivne su vrste.
Istraživanje naziva Induced resistance to herbivory and the intelligent plant objavljeno je u časopisu Plant Signaling and Behavior.