KAKO se novi koronavirus širi Kinom i svijetom, ljudi se pitaju koliko je stvarno opasan te koliko je opravdano strahovati da bi mogao uzrokovati globalnu pandemiju s velikim brojem žrtava.
U tom kontekstu vrlo je zanimljiva jedna simulacija koju je krajem 2019. napravio znanstvenik Eric Toner iz Centra za zdravstvenu sigurnost Johns Hopkins u SAD-u u kojoj je predstavljen scenarij u kojem izbija pandemija koronavirusa i odnosi 65 milijuna života (pogledajte video dolje).
WHO nije objavio globalnu prijetnju, ali...
Podsjetimo za početak ukratko da je Odbor WHO-a za hitne situacije u četvrtak, nakon dva dana vijećanja, izašao s mišljenjem da još uvijek nije vrijeme za proglašenje globalne prijetnje. No stručnjaci su na službenoj stranici priznali da su bili podijeljeni te da za sada nemaju dovoljno pouzdanih informacija za takav korak. Pritom su najavili da će se kroz nekoliko dana ponovno sastati kako bi preispitali situaciju i odluku.
U međuvremenu broj potvrđeno oboljelih i smrtnih slučajeva gotovo se udvostručio. Naime, prema službenim podacima kineskih vlasti do srijede je broj smrtnih slučajeva bio 17, a broj oboljelih 557. Te podatke objavio je i WHO na svojoj službenoj stranici, zaključivši da je smrtnost za sada oko 4%. No kineske su vlasti u petak potvrdile da je broj zaraženih narastao na preko 800, a smrtnih slučajeva na 26.
Procjena smrtnosti od 4% s kojom je izašao WHO značajno je manja nego za opasni koronavirus SARS (oko 11%), no istovremeno je značajno veća nego za sezonsku gripu tipa A (oko 0,1%).
Sličnosti i razlike trenutne situacije i simulacije pandemije
Simulacija koju je Toner napravio u suradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom i Zakladom Bill i Melinda Gates, objavljena početkom studenoga, posebno je interesantna iz tri razloga:
1) zato što govori upravo o epidemiji koronavirusa, dok je u fokusu medicinskih stručnjaka najčešće neka moguća nova vrsta ptičje gripe;
2) zato što je predstavljena samo par mjeseci prije izbijanja nove epidemije u Kini i
3) zato što je podsjetnik na ozbiljnu, a realnu prijetnju koju za čovječanstvo predstavljaju pandemije virusa.
2019-nCoV je manje zarazan od gripe i manje smrtonosan od SARS-a
Kakve sličnosti i razlike postoje u Tonerovoj simulaciji i trenutnoj epidemiji novog koronavirusa? Ovdje treba istaknuti da Toner kreće s dvije važne pretpostavke koje ne odgovaraju trenutnoj situaciji – da se virus prenosi jednako lako kao gripa te da je istovremeno smrtonosniji od SARS-a.
Prema svemu što znamo, novi virus 2019-nCoV u oba je slučaja manje opasan - niti se širi tako lako kao sezonska gripa, niti je ubojit kao SARS. No s druge strane treba imati na umu da virus mutira, što znači da se situacija može mijenjati – može postati virulentniji i opasniji. S treće strane virusi dugoročno najčešće ipak mutiraju na takav način da postaju manje smrtonosni jer im to omogućuje bolju replikaciju.
To ipak ne znači da postaju bezopasni jer kombinacija visoke virulentnosti s relativno malom stopom smrtnosti može imati dramatične posljedice. Primjerice, ospice, koje su jedna od najzaraznijih poznatih bolesti, unatoč postojanju cjepiva i niskoj stopi mortaliteta koja se kreće oko 3% (ali može dostići i značajno više stope u zemljama trećeg svijeta zbog pothranjenosti), zbog nedovoljne procijepljenosti godišnje odnose stotine tisuća života. Na novi koronavirus nitko ne bi imao rezistenciju - ni prirodnu stvorenu prebolijevanjem, niti umjetnu stvorenu cijepljenjem.
Situacija s lijekovima i cjepivom je slična
Toner također kreće s pretpostavkom da lijeka protiv virusa neće biti najmanje 18 mjeseci. To prilično dobro odgovara realnosti jer je za razvoj cjepiva za SARS i MERS trebalo više godina. Cjepivo za MERS prošle je godine tek bilo spremno za prvu fazu kliničkih istraživanja na ljudima od uobičajene tri. Stručnjaci procjenjuju da će za stvaranje, testiranje i lansiranje cjepiva za 2019-nCoV trebati više od godine dana. Naravno, kada bi WHO proglasio globalnu prijetnju, što za sada još nije, ona bi pokrenula mehanizme koji bi, među ostalim, uključivali snažniju suradnju i financiranje istraživanja cjepiva te snažnije mjere njegovog suzbijanja.
Sličnost u podrijetlu virusa
U modelu američkog stručnjaka s Johns Hopkinsa, nazvanom „Event 201 Pandemic Exercise“, novi koronavirus godinama se razvija u svinjama da bi konačno preskočio na farmere u Brazilu. Kod oboljelih se počinju javljati simptomi nalik na gripu i virusnu upalu pluća – kod nekih blaži, kod drugih teški. To se podudara sa situacijom u Kini gdje je 2019-nCoV na tržnici ribom, mesom i životinjama prešao sa životinja na ljude. Postoje neke pretpostavke da dolazi preko zmija od šišmiša, no one još nisu potvrđene.
Širenje unatoč mjerama izolacije
Virus iz brazilskog scenarija s farme u prvom se tjednu udvostručuje, a kasnije raste eksponencijalno i ubrzano se širi po Južnoj Americi. Ukidaju se letovi, rezervacije za putovanja padaju za 45%, a po društvenim mrežama kolaju različite poluinformacije i dezinformacije. Svjetske burze snažno su uzdrmane i doživljavaju velike gubitke. Nešto slično, samo u blažoj formi, već se dogodilo s azijskim burzama koje su doživjele pad od oko 3%.
No, unatoč mjerama restrikcije putovanja, virus se ipak probija i nastavlja širiti tako da kroz šest mjeseci stiže u sve dijelove svijeta.
Nešto slično zbiva se i s kineskim koronavirusom. Uvedene su karantene i pregledi, no neki ljudi ih slučajno, a neki čak namjerno zaobilaze. Jedan takav namjerni slučaj zabilježen je u četvrtak kada se jedna zaražena žena na društvenim mrežama hvalila da je uz pomoć lijekova uspjela prikriti simptome. 2019-nCoV se do sada proširio u najmanje 10 zemalja.
U Tonerovom scenariju nakon 18 mjeseci broj žrtava penje se na 65 milijuna.
Američki je stručnjak u petak dao intervju za BBC na temu nove epidemije koronavirusa (video dolje).
Pandemija je trajna prijetnja čovječanstvu
Činjenica je da aktualan scenarij nije ni približno tako dramatičan kao u simulaciji. No to ne znači da je nemoguć u nekoj budućoj pandemiji, niti da je postojeća bezopasna.
Bill Gates poveći dio svojeg bogatstva izdvaja za borbu protiv zaraznih bolesti, a na konferenciji o sigurnosti u Münchenu 2017. upozorio je da bi nova pandemija mogla odnijeti desetke milijuna života, da je ona uz nuklearne ratove i klimatske promjene jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu te da bi mogla doći iz prirodnih izvora kao i iz terorističkih laboratorija:
''Dobra vijest je da napredak biotehnologije, nova cjepiva i lijekovi mogu pomoći u sprečavanju nekontroliranog širenja epidemije. A većina stvari koje moramo poduzeti kako bismo se zaštitili od prirodne pandemije su iste one stvari koje moramo pripremiti za namjerni biološki napad."
Da scenarij nije puka izmišljotina iz nekog filma apokalipse, podsjetnik je najveća poznata epidemija gripe, tzv. španjolke, koja je 1918. odnijela između 50 i 100 milijuna života. Naravno, danas imamo više znanstvenih i tehnoloških mogućnosti za detekciju, očitavanje genoma, stvaranje cjepiva i sl. No s druge strane danas je svijet postao globalno selo u kojem se milijuni ljudi svakodnevno kreću s jednog dijela planeta na drugi.