POSTOJI niz sitnica i trikova kojima možete drastično smanjiti potrošnju goriva.

Danas kad cijene goriva divljaju, sve je više onih koji pokušavaju smanjiti troškove goriva. Neki se jednostavno manje voze, a neki samo žele voziti što štedljivije. 

Pogađate, čarobnog štapića nema i za gibanje je uvijek potrebna energija. Međutim, rasipanje energije je već neka druga stvar na koju itekako možemo utjecati. Najčešće su to sitnice i manje promjene u stilu vožnje, koje vam na kraju mogu donijeti značajne uštede. 

Vozite li prosječan auto koji ne odudara ni veličinom ni snagom, možete računati s prosječnom uštedom bar 1 l/100 km, što na oko 12.000 km, koliko hrvatski vozač prosječno odveze u godini, znači uštedu od minimalno 2000 kuna, a nerijetko i puno više. Priznajte, nije malo. 

Ispravan automobil

Prva i najvažnija stvar u osobnom cestovnom transportu je da vozite tehnički ispravno vozilo. Većina će reći da se to podrazumijeva, ali statistika tehničkog pregleda, po kojoj svake godine na tehničkom padaju tisuće automobila, govori suprotno. 

Servisirajte automobil redovito, pratite potrošnju i ponašanje vozila. Primjerice, spojka koja je na izmaku snaga znači da ćete voziti sve sporije uz izraženiju buku (više okretaje), a potrošnja će rasti. Začepljeni zračni filter zahtijeva jeftin popravak, a ako se ne obazirete na to, auto će opet trošiti više. 

>> Ovo su automobili koji troše najmanje goriva

Ako tek kupujete automobil, ne dajte se nagovoriti na nešto što vam nije potrebno. Da, Polo je nekad bio gradski auto, a danas je prostraniji od prvih generacija Golfa. Isto vrijedi i pri izboru pogona – dodatni centimetri, kilogrami i "konji" redovito dižu potrošnju.

Vožnja s laganom nogom na gasu

Zaboravite na nagla ubrzanja i vožnju na visokoj turaži. Stručnjaci kažu da zamislite otvorenu šalicu vruće kave u svom pretincu za napitke – nemojte je proliti. Probajte ubrzavati tako da vam do 20 km/h treba gotovo pet sekundi.

Krizna su vremena, a to traži angažiranu vožnju u kojoj ćete pratiti promet i prilagođavati se uvjetima daleko ispred vas. Ako je ispred vas na parsto metara zeleno na semaforu, ne divljajte jer ionako nećete stići. Maknite nogu s gasa i ostanite u brzini, tada je potrošnja ravna nuli. Naravno, pazite da ne remetite odvijanje samog prometa.

Natjerajte se da u višu brzinu ubacujete na nižim okretajima, pri 2.000 o/min. Da, to znači da ćete ponekad voziti u petom stupnju prijenosa već na 50 km/h. Upamtite, što se motor više vrti, to je potrošnja veća.

Smanjite brzinu

Jedno je voziti smireno ujednačenom brzinom, a jedno je smanjiti brzinu. Autocestom vozite u najvišem stupnju prijenosa, ne kočite promet, ali ni ne pretjerujte s gasom u fazama pretjecanja. Ako, pak, vidite uzbrdicu ispred sebe, lagano ubrzajte već na ravnici te penjući se puštajte gas.

Već samo osciliranje između brzine od 75 i 85 km/h svakih 18 sekundi znači 20% veću potrošnju. 

Vozite do 130 km/h i imajte na umu da s povećanjem brzine zračni otpor raste, s kvadratom brzine, te iznad 150 km/h postaje veći od svih ostalih otpora zajedno. Imajte na umu da pri 200 km/h ne riskirate samo kaznu za prebrzu vožnju. U tom slučaju potrošnja goriva je do tri puta veća nego pri 100 km/h.

Automobil je najučinkovitiji pri brzini od 80 km/h. Praktično to znači da ćete pri 120 km/h trošiti 20% više goriva nego pri 100 km/h, a na putu od 25 km to znači uštedu od tek dvije minute.

Tempomat

Upravo zbog predviđanja stanja na cesti i konfiguracije ceste, vožnja na tempomatu nije uvijek najštedljivija. Tempomat ne vidi uzbrdicu, a pasivni sustavi ni promet ispred sebe.

Izvadite balast i nepotrebne dodatke

Potrošnja goriva i otpor su uzročno povezani, a tu posebno do izražaja dolazi otpor zraka. Jedna opcija je smanjiti brzinu, a druga poboljšati aerodinamiku. Stoga ne budite lijeni i skinite krovnu kutiju kad vam nije potrebna. 

Isto vrijedi i za nosače. Imajte na umu da pri 120 km/h samo nosači povećavaju otpor zraka za 16%, odnosno da će nosači za bicikle već pri 100 km/h povećati potrošnju za 11%.

Ekstremniji zahvati uključuju posebne naplatke, karoserijske zahvate i, dakako, izbacivanje nepotrebnog tereta iz automobila. 25 kg tereta u automobilu znači povećanje potrošnje od 1%.

Kada treba paliti klimu?

Parkirajte u hladovini i koristite pokrivala jer vožnja automobila koji se nije usijao na suncu je daleko ugodnija, čak i s ugašenom klimom. Da, klima utječe na potrošnju, ali pripazite gdje i kada. 

Primjerice, na autocesti pri višim brzinama klima će manje povisiti potrošnju od spuštenih prozora. Tu se opet vraćamo na otpor zraka. Vožnja kabrioleta sa spuštenim krovom pri 100 km/h znači povećanje potrošnje od oko 6%. 

Toplo ili hladno?

Zagrijani motor troši manje goriva pa ako planirate više vožnji u jednom danu, probajte ih odraditi zaredom uz što manje faza zagrijavanja motora. 

Gume

Ne voziti ljeti na zimskim gumama je pametno iz brojnih razloga, a jedan od njih je svakako i potrošnja goriva. Pazite i na tlak u gumama - ako je samo 0.2 bara niži, može povećati potrošnju i za do 5%.

Ako mijenjate gume, razmislite i o štedljivim gumama, to je još do 5% uštede.

Ekstremi

Početkom milenija kad su Amerikanci nakon dugo vremena doživjeli porast cijena goriva, stvoren je pokret hypermilling. U prijevodu to je stil vožnje samo s jednim ciljem, prijeći što više uz što manju potrošnju energije. Tada su svi pokupovali hibride, najčešće Toyotine Priuse, i krenuli se vući po cesti. 

Njihova filozofija svodi se na što dalje praćenje prometa i predviđanje situacija. Ono što žele izbjeći je zaustavljanje te ponovno kretanje, kao i bilo kakav nagli manevar. Oni zimi parkiraju prema suncu kako ne bi morali odleđivati vjetrobran. Ako do odredišta ima pet minuta vožnje, idu pješice, a termin vožnje tempiraju za vrijeme kad je rjeđi promet.