PROŠLE godine cijeli je svijet pričao o Microsoftovoj kupnji Activision Blizzarda za vrtoglavih 70 milijardi dolara. No najveća kupnja u povijesti gaming industrije ne ide glatko kao što su neki zamislili.

Microsoft u ovoj fazi pokušava uvjeriti zakonodavce da im daju zeleno svjetlo nakon što su se pojavile opravdane sumnje da bi im ovaj poslovni potez mogao osigurati nepravednu prednost u odnosu na konkurenciju. Sony lobira protiv ove kupnje, Savezna trgovinska komisija SAD-a pokušava ih zaustaviti zakonskim putem, a skeptične su i britanske vlasti. 

No pitanje je što planira Microsoft.

Google i Nvidia su sumnjičavi

Bloomberg piše da Google i Nvidia izražavaju zabrinutost jer ovo bi spajanje moglo uništiti konkurenciju, a svoj slučaj žele jasno predstaviti vlastima prije nego što u kolovozu završi pred sudom. 

Iako nijedna od tih kompanija nije izravna konkurencija (kao u slučaju Sonyja), ipak dolazi do preklapanja. Nvidia je primarno proizvođač grafičkih kartica, ali ima i svoj streaming servis GeForce Now, koji se natječe s Microsoftovim Cloud Gamingom. Iako se otvoreno ne protive ovoj kupnji, naglašavaju da žele jednak i otvoren pristup naslovima Activision Blizzarda. 

Googleov servis Stadia će se uskoro ugasiti (na iznenađenje apsolutno nikog), ali imaju velik interes za mobilni gaming kroz Google Play i Android operativne sustave. Microsoft bi se ovom kupnjom dokopao i kompanije King (Candy Crush), što bi ga pretvorilo u velikog igrača na ovom terenu. Ukratko, jedna ogromna kompanija želi umanjiti utjecaj druge ogromne kompanije. 

Samo ljubav za radnike i kupce

Microsoft, pak, tvrdi da im je cilj potaknuti stvaranje sindikata. U Washington Postu izašla je njihova objava u kojoj tvrde: "Ulaskom u novu godinu predani smo cilju stvaranja najboljeg radnog okruženja za ljude koji privređuju u tehnološkom sektoru. Kad se i radnici i uprava nađu i zajedno dogovore, zaposlenici, dioničari i kupci od toga profitiraju. Tijekom 2023. nadamo se da ćemo taj pristup uvesti i u Activision Blizzard, koji Microsoft namjerava kupiti." 

Ovo je zapravo otvoreno pismo Saveznoj trgovinskoj komisiji, koja je zabrinuta zbog radnog okruženja u Activision Blizzardu nakon što je 2021. postalo kristalno jasno da u kompaniji postoji ogroman problem i da se otvoreno protive stvaranju sindikata. Uz to su podsjetili i na uspješno stvaranje sindikata za 300 zaposlenika Bethesde i ZeniMaxa, koji je Microsoft pripojio u 2020. za 7.5 milijardi dolara. 

"Ne tražimo da STK ignorira zabrinutost. Upravo suprotno, vjerujemo da je važno da istražimo rješenja kako bismo zaštitili konkurenciju i potrošače dok istovremeno promičemo potrebe radnika, ekonomski rast i inovaciju u Americi", dodali su. 

To je osjetna promjena tona za Microsoft koji je komisiju donedavno okrivio za kršenje ustava. 

"Komisija ima važan zadatak, zaštititi konkurenciju i potrošače, a mi smo brzo promijenili naš odgovor kako bismo maknuli rječnik koji sugerira drukčije, vezano za ustav. Inicijalno smo predstavili sve argumente i trebali smo odustati od takve obrane. Cijenimo sugestije i surađujemo izravno s onima koji su izrazili zabrinutost kako bismo razjasnili svoju poziciju", rekao je glasnogovornik David Cuddy za Axios. 

Kako smekšati "veliku trojku"

Microsoft i STK trenutno su u pregovorima i velika je šansa da će pronaći zajednički jezik prije nego što ponuda za kupnju Activision Blizzarda istekne u srpnju ove godine. 

Početkom godine Regulator tržišnog natjecanja Ujedinjenog Kraljevstva, koji je uz STK i Europsku komisiju jedan od tri regulatora koji su dovoljno moćni da zaustave kupnju, izjasnio se da mu treba još vremena da završi drugu fazu analize ovog poslovnog pothvata. 

Prvo su se trebali odlučiti do 1. ožujka, ali onda su rok prebacili na 26. travnja. No izrazili su zabrinutost.

Krajem prošle godine Čile je postao posljednja u nizu zemalja čija su regulatorna tijela odobrila kupnju. Tvrde da ne smatraju da kupnja ugrožava konkurenciju niti vjeruju da će Microsoft povući Call of Duty s drugih platformi. 

Osim Čilea, tu su još i Brazil, Saudijska Arabija i Srbija. 

Odluka Europske komisije zakazana je za 23. ožujka.