PUTINOVA invazija znatno je povećala šanse da se njegova 22-godišnja vladavina najvećom zemljom na svijetu približi kraju. Sedam mjeseci od početka rata, njegova vojska pretrpjela je ogromne gubitke. Putinova prošlotjedna naredba da se mobiliziraju stotine tisuća ljudi izazvala je kaos, a osudili su ju čak i njegovi saveznici.

U nastavku su potencijalni scenariji u vezi toga tko bi mogao preuzeti vodstvo Rusije nakon Putina. Mogućnost da se povijest ponovi Politico vidi u likovima nekoliko izuzetno moćnih članova Vijeća sigurnosti. Prema toj teoriji, najizgledniji kandidati za sastavljanje novog trijumvirata i zajedničko preuzimanje vlasti u Rusiji jesu ranije spomenuti Nikolaj Patrušev, zatim šef FSB-a Aleksander Bortnikov, ministar unutarnjih poslova Vladimir Kolokolcev i ministar obrane Sergej Šojgu. 

Putin se izuzetno potrudio kako bi maknuo suparnike sa strane i prepravio ustav kako bi zadržao vlast. Šansa da dobrovoljno ustupi mjesto novom vođi je mala, ali više nije zanemariva. Evo kome bi ruski lider mogao ustupiti mjesto. 

Nikolaj Patrušev

U slučaju da Putin prihvati da je njegova pozicija postala neodrživa, promatrači Kremlja vide Nikolaja Patruševa kao njegovog najvjerojatnijeg nasljednika. Bivši šef obavještajne agencije FSB-a, sada tajnik Vijeća sigurnosti Rusije, ima prednost što dijeli svjetonazor s Putinom - onaj koji je prožet neprijateljstvom prema Zapadu općenito, a posebno prema Sjedinjenim Državama

Ako ništa drugo, Patruševljevi stavovi su ekstremniji: na sastanku Vijeća sigurnosti nekoliko dana prije nego što je Putin naredio ulazak trupa u Ukrajinu u veljači, Patrušev je optužio Washington da slijedi skriveni plan kako bi doveo do "kolapsa Ruske Federacije". 

Međutim, godine nisu na Patruševljevoj strani: sa 71 godinom on je dvije godine stariji od Putina, a ako postane predsjednik, vjerojatno će biti samo prijelazna figura.

Dmitrij Medvedev

Ako postoji itko kome Putin može vjerovati, onda je to Dmitrij Medvedev. Ruski je čelnik 2008. poklonio mjesto predsjednika svojoj bivšoj desnoj ruci iz Sankt-Peterburga. Medvedev je uredno grijao predsjedničko sjedalo. Medvedev je još osam godina bio premijer prije nego što je 2020. postao zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti - ponovno izravno podređen Putinu koji ga vodi.

Medvedev je još uvijek dovoljno mlad da ponovno vlada Rusijom, ali njegova vlastita sudbina neodvojivo je povezana s Putinovom.

Aleksej Djumin

Prema vlastitom iskazu, Aleksej Djumin jednom je spasio Putina od napada medvjeda. Djumin se iskazao na bojnom polju kao zapovjednik specijalnih snaga u operaciji pripajanja Krimskog poluotoka 2014. godine. Dvije godine kasnije Putin ga je imenovao guvernerom Tulske oblasti. 

Djumin je, prema nekim navodima, Putinov miljenik, ali bi ga njegov preferirani status učinio ranjivim ako u Kremlju izbije borba za vlast.

Dmitrij Patrušev

Nikolaj Patrušev bio je taj koji je, kada je 2000. imenovan da vodi FSB, nazvao rusku špijunsku elitu "novim plemstvom". Generaciju kasnije, njegov sin, Dmitrij Patrušev, pojavio se kao princ i vjerodostojan potencijalni nasljednik. Ovaj 44-godišnjak imenovan je ministrom poljoprivrede 2018., nakon što je ranije diplomirao na FSB-ovoj akademiji i bio na čelu državne Ruske poljoprivredne banke.

"Troika"

Putinova potencijalna smrt mogla bi dovesti do deeskalacije ruskih trzavica sa Zapadom. Mogućnost da se povijest u vidu "troike" ponovi Politico vidi u likovima nekoliko izuzetno moćnih članova Vijeća sigurnosti.     

Prema toj teoriji, najizgledniji kandidati za sastavljanje novog "trijumvirata" i zajedničko preuzimanje vlasti u Rusiji jesu ranije spomenuti Nikolaj Patrušev, zatim šef FSB-a Aleksander Bortnikov, ministar unutarnjih poslova Vladimir Kolokolcev i ministar obrane Sergej Šojgu. 

Mihail Mišustin

Članak 92.3 ruskog ustava kaže da, u svim slučajevima kada predsjednik nije u stanju obavljati svoje dužnosti, "privremeno će ih obavljati" premijer. To stavlja Mihaila Mišustina u najbolju poziciju da preuzme dužnost vršitelja dužnosti šefa države ako se Putin ozbiljno razboli ili bude ubijen. Mišustin (56) je bio glavni ruski poreznik prije nego što je imenovan premijerom 2020., kada je Putin progurao te ustavne promjene koje su mu, zapravo, otvorile put da postane doživotni predsjednik.

Sergej Sobjanin

Insajder, gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin mogao bi postati Putinov nasljednik ako prosvjedi u glavnom gradu eskaliraju do točke u kojoj represija više nije održiva. Tijekom svog 12-godišnjeg mandata, Sobjanin se pokazao kao kompetentan, birokratski političar. 

Napravio je pristojan posao kako bi metropolu učinio pogodnijom za život uredivši parkove, obnovivši povijesne zgrade i unaprijedivši javni prijevoz.

Rusi koji su ustali protiv Putina

Putinova patološka odlučnost da izbriše Ukrajinu s karte proizlazi iz njegovog straha da bi mogla izvesti "obojenu" revoluciju narodne vlasti u Rusiji. Ukrajinci su ne jednom, već dvaput smijenili svoje vođe kroz mirne prosvjede. Može li se to dogoditi i u Rusiji?

Aleksej Navalni

Borac protiv korupcije Aleksej Navalni bio bi glavni kandidat za vođenje ruske obojene revolucije jer je prije deset godina pomogao organizirati prosvjede protiv Putinova povratka na mjesto predsjednika. Prosvjedi su propali, ali je Navalni ustrajao. 

Država je uzvratila trovanjem Navalnog nervnim agensom i zatvaranjem pod optužbom za izmišljenu prijevaru. Pokazujući izuzetnu hrabrost, Navalni se iza rešetaka nastavlja suprotstavljati ratu, ali su njegove šanse za put do predsjedničke pozicije malene. 

Mihail Hodorkovski 

Bivši naftni tajkun Mihail Hodorkovski još je jedan kritičar režima koji se sukobio s Putinom i izgubio. Oduzeto mu je naftno carstvo Yukos, završio je u zatvoru na 10 godina i nakon toga je otišao u egzil. 

Njegova zaklada Otvorena Rusija, zabranjena u Rusiji, nastavlja s kampanjom za reforme, ali sam Hodorkovski ne pokazuje očitu ambiciju za povratkom. 

Hodorkovski (59) snažno podupire ukrajinski otpor Rusiji, a nedavno je pozvao Zapad da isporuči više oružja.

Vojno svrgavanje 

Iako moderna Rusija nema povijest uspješnih vojnih udara, bilo bi pogrešno isključiti mogućnost da Putin bude svrgnut u oružanoj pobuni. Evo nekih ključnih igrača na kojima treba držati oko. 

Mihail Mizincev

General Mizincev je stekao reputaciju šokantne brutalnosti, zovu ga "mariupoljski mesar". Mizincev je vodio razornu opsadu u kojoj je poginulo više od 20.000 civila prije nego što je lučki grad pao u svibnju. 

Upravo je unaprijeđen u zamjenika ministra obrane zaduženog za logistiku, dok Rusija nastoji preokrenuti situaciju u vezi ukrajinske ofenzive. 

Ramzan Kadirov

Čečenski moćnik Ramzan Kadirov jedan je od najistaknutijih lica u ratu s Ukrajinom. Sukob karakterizira kao gangsterski obračun između njegove osobne vojske “kadirovaca” i ukrajinskih neprijatelja koje je nazvao neonacističkim vragovima. Međutim, njegove su se trupe bolje pokazale kao ratnici na TikToku nego na bojištu. 

"Bilo kakav pokušaj da se iskoristi Putinova slabost za promicanje vlastite političke svrhe izložio bi ga osobnom riziku. Njegovi ljudi su opasni, ali omraženi", tvrdi pariški ekonomist Sergei Guriev. 

Vjerojatnije je, tvrdi Guriev, da bi Kadirov tražio više autonomije ili neovisnosti za Čečeniju ako dođe do političkih nemira u Rusiji.

Jevgenij Prigožin

Prigožin vodi tajnovitu plaćeničku vojsku Wagner. Ovog mjeseca je držao regrutacijski govor u zatvorskom dvorištu obećavajući osuđenicima slobodu ako se šest mjeseci bore za Rusiju u Ukrajini i prežive.

"Wagnerovci mi govore da bi glasali za njega umjesto za Putina u svakom trenutku, a čini mi se da on miriše krv", rekao je Christo Grozev s Bellingcata. 

To bi, međutim, zahtijevalo zapanjujući preokret na bojnom polju, u kojem je velik dio teritorija na koji Rusija polaže pravo od 2014. izgubljen, a horde nezadovoljnih vojnika vratile bi se kući kako bi lutale ulicama. U tom slučaju bi Prigožin mogao pucati čak i do pozicije predsjednika. 

"Morali biste imati apsolutno katastrofalan kolaps države", kaže pisac Mark Galeotti, koji je napisao knjige o ruskoj povijesti, ratovanju, špijunaži i organiziranom kriminalu.