ESTONIJA se suočava s povećanom nesigurnošću zbog blizine s ruskom granicom i povijesnih tenzija. Iako je Estonija članica NATO-a, strah od ruskih provokacija stvara im nesigurnost. Zakonodavne mjere, poput povećanih ulaganja u obranu i izgradnje bunkera, pokazuju odlučnost zemlje da se pripremi za mogući sukob, prenosi BBC.

"Navikli smo na njihove trikove i taktike", rekao je estonski šef granične policije Egert Belitsev. "Ruska prijetnja za nas nije nova.Trenutačno su stalne provokacije i napetosti na granici", dodaje. "Granična policija snimila je kako ruski stražari uklanjaju plutače na rijeci Narvi koje označavaju granicu između dviju zemalja", rekao je. 

Estonija u strahu od ruskog napada

Oko 96% ljudi u Narvi su izvorni govornici ruskog jezika, a mnogi imaju dvojno državljanstvo.

Estonija se brine da bi Putin, ako postane sigurniji, mogao iskoristiti veliku rusku etničku zajednicu oko Narve kao izgovor za invaziju. To je plan koji je već primijenio u Gruziji i Ukrajini. "Koristimo dronove, helikoptere i zrakoplove, koji koriste GPS signal i stalno se događa ometanje GPS-a. Rusija ima veliki utjecaj na to kako obavljamo naše zadatke."

Jesu li zemlje izvan NATO-a u većem riziku?

Camille Grand, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obrambene investicije, smatra da bi, nakon Ukrajine, Putin vjerojatno bio skloniji ciljati neku zemlju izvan NATO-a (kao što je Moldavija), nego izazivati članicu NATO-a zbog manjeg rizika od međunarodne odmazde.

Ako se postigne mir u Ukrajini, predviđa viša istraživačica dr. Messmer, Rusija će vjerojatno nastaviti s kampanjama dezinformacija i cyber ratom u Europi, kao i sabotažama i špijunažama u Baltičkom moru. "Mislim da će nastaviti sa svim vrstama destabilizirajućih aktivnosti, čak i ako dođe do mira koji je povoljan za Ukrajinu."

No, Grand ne želi u potpunosti umanjiti mogućnost da bi Putin mogao ciljati Baltik.

Koliki je utjecaj NATO-a?

Ruski predsjednik Vladimir Putin vjerojatno bi prvo razmislio o tome kako bi NATO saveznici reagirali u slučaju napada na Estoniju. Bi li SAD, Francuska, Italija ili Velika Britanija riskirali rat s Rusijom zbog Narve, malog dijela Estonije na istočnom rubu s Rusijom?

Ako NATO ne bi reagirao, to bi išlo u korist Putinu. Također, ruska invazija destabilizirala bi cijeli Baltik, jer bi strani investitori vjerojatno napustili regiju.

U Estoniji postoji i zabrinutost da bi Donald Trump mogao smanjiti američko vojno prisustvo u Europi. Estonski ministar obrane Hanno Pevkur ističe: "Ako napadnu čak i dio Estonije, to bi bio napad na cijeli NATO. Jesmo li zajedno ili nismo?"

Nova zakonska rješenja za jačanje obrane

Zbog stalne nesigurnosti u Baltiku i Poljskoj, zemlje u toj regiji uvode nova zakonska rješenja za jačanje obrane. Poljska je najavila obaveznu vojnu spremnost za svakog odraslog muškarca, dok poljski premijer Donald Tusk razmatra francuski prijedlog za podjelu "nuklearnog kišobrana" s europskim saveznicima, u slučaju povlačenja američkog "nuklearnog štita".

U Baltičkim zemljama, poput Estonije, uvode se zakoni koji nove zgrade obvezuju da imaju skloništa, a planiraju izdvojiti 5% BDP-a za obranu od 2026. Litva planira 5-6%, a Poljska 4,7% BDP-a, kako bi izgradili što veću vojsku u Europi.

"Ne želimo rat, ali ako dođe, potpuno smo spremni obraniti Estoniju."

Estonija sve više traži pouzdanu podršku od europskih saveznika, a Velika Britanija ima veliku ulogu. Britanija ima 900 vojnika stacioniranih u Estoniji, a obećala je povećati svoje prisustvo.

U bazi u Tapi, vojni časnik Alex Humphries ističe važnost oklopnih vozila i tenkova Challenger za obranu. "Cijeli NATO se osjeća izloženo. Svi na Baltiku i u istočnoj Europi osjećaju prijetnju iz Ruske Federacije", kaže Humphries. "Ne želimo rat, ali ako dođe, potpuno smo spremni obraniti Estoniju."

Estonija ulaže u nove vojne bunkere i dronove, iako njihove snage same ne bi bile dovoljno jake da se obrane od ruskog napada.