Foto: Hina

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom listopada (od 31. listopada do 04. studenog), pokazuje učinke najnovijih događaja vezanih uz slučaj Agrokor na političku scenu, odnosno na percepciju pojedinih političkih aktera.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom studenog (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 31,3 posto (što je za 2,2 postotna boda manje u odnosu na zabilježeni rejting stranke s početka listopada kad je iznosio 33,5 posto).

Oporba bilježi porast izborne podrške

Istovremeno, vodeća je opozicijska stranka, SDP u posljednjem mjesečnom istraživanju zabilježila rast izborne podrške koja sada iznosi 22,9 posto (prema 22,1 posto iz listopada). Rast izborne potpore zabilježio je i Most na trećem mjestu čiji je aktualni izbor od 8,7 posto za skoro jedan postotni bod veći od onog otprije mjesec dana (tada je iznosio 7,8 posto).

Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s identičnim porastom od 0,9 postotnog boda te sada bilježi izbor od 7,5 posto (početkom listopada 6,6 posto). HSS je peti s izbornom podrškom od 3,1 posto (prije mjesec dana 2,9 posto), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,3 posto (jednako kao i prethodna dva mjeseca).

Podršku iznad jedan posto bilježi pet stranaka: Neovisni za Hrvatsku (2 posto), IDS (1,4 posto), te HNS, HSP AS i Glas po 1,2 posto. Četiri su stranke s izborom manjim od 1 posto: Pametno (0,8 posto), HSU (0,7 posto), HSLS i HDSSB (po 0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,6 posto, dok je 12,2 posto neodlučnih.

Predsjednica iza političara "Nitko", Plenković treći

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara treći mjesec zaredom se nalazi "Nitko" (niti jedan političar), odnosno za 23,3 posto hrvatskih građana nije niti jedan hrvatski političar najpozitivniji (u odnosu na prošlomjesečnih 21,7 posto).

Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović koja je najpozitivnija domaća politička osoba za 14,0 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana izbor je iznosio 15,3 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 11,1 posto izbora.
Slijedi Ivan Pernar sa 6,9 posto izbora (što je ujedno njegov i najveći izbor otpočetka "plasmana" na ljestvicu najpozitivnijih političara; istovremeno je zabilježio i najveći skok pozitivnog doživljaja u mjesec dana jer je njegov izbor poskočio za 3,3 postotna boda u odnosu na izmjerenih 6,6 posto iz listopada).

Na petom mjestu je Davor Bernardić s 5,8 posto (u listopadu 3,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Anka Mrak Taritaš (5,7%), Božo Petrov (4,0%), Zoran Milanović (2,6%), Damir Krstičević (2,1%) i Tonino Picula (1,3%).

Plenković na vrhu ljestvice negativnih političara

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 20 posto (prije mjesec dana 18,7 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 14,3 posto (prije mjesec dana 16 posto).

Na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s izborom od 10,9 posto (prije mjesec dana 12 posto). Milorad Pupovac se zadržao na četvrtom mjestu sada s izborom od 8,7 posto (prije mjesec dana 10,1 posto). I na ovoj se ljestvici Davor Bernardić nalazi na petom mjestu s izborom 8,1 posto (u odnosu na 6,7 posto izmjereno početkom listopada).

Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Zoran Milanović (3,6 posto), Kolinda Grabar Kitarović (3,6 posto), Tomislav Karamarko (2 posto), Gordan Maras (1,9 posto) i Milan Bandić (1,2 posto).

Porast broja onih koji smatraju da zemlja ide u krivom smjeru

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 16,9 posto građanki/građana u odnosu na 17,9 posto iz listopada. U ovomjesečnom istraživanju 76,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,4 posto iz listopada.

Kakav je smjer zemlje ne zna 6,2 posto građana/ki.

Najoptimističniji glasači HDZ-a

Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 58 posto (u listopadu 60,1 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 33,6 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke SDP udio društveni optimista je značajno niži i iznosi svega 6,6 posto.

Razina potpore politici Vlade RH u trinaestom mjesecu njezina mandata iznosi 30,1 posto (prema 35,2 posto iz prethodnog mjerenja iz listopadu). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 55 posto (u listopadu je iznosila 52,6 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu.

Jednako kao i za podršku politici Vlade, negativni je trend zabilježen i za ocjenu rada Vlade RH koja ovaj mjesec iznosi 2,21 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,25). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,44), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Živi zid (1,56).

Predsjednica dobila trojku

Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,07 (u odnosu na 3,12 koliko je izmjereno početkom listopada).

Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,00 (u listopadu 2,10).

Agrokor ostao tema mjeseca

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca događaji unutar i oko Agrokora najčešći su izbor za 69,8 posto hrvatskih građana/građanki. To je drugi najviši rezultat zabilježen za neku temu/događaj otpočetka mjerenja u siječnju 2004. godine.

Prvi najviši rezultat zabilježen je također u slučaju Agrokor (na početku izbijanja krize taj je izbor iznosio rekordnih 71,6 posto). Za usporedbu, drugi događaj koji je do izbijanja afere Agrokor bio na vrhu izbora izmjeren je početkom srpnja 2013. godine nakon ulaska Hrvatske u opunopravno članstvo EU (tada je iznosio 54 posto).

Tako su ovi događaji vezani uz Agrokor značajno utjecali na opću percepciju političkih i društvenih odnosa, pa i na doživljaj pojedinih političara, stranaka i institucija.

Zanimljiv i Horvatinčić i društvena kriza

Osim ove teme, još su samo tri događaja zabilježila izbor viši od četiri posto: Horvatinčić oslobođen krivnje na suđenju u Šibeniku za pomorsku nesreću (8,5 posto), dugotrajna društvena kriza u zemlji (5,1 posto) i posjeta predsjednice Grabar Kitarović Rusiji (4,1 posto).

Četiri su događaja zabilježila izbor veći od jedan posto: katalonsko proglašenje neovisnosti i držanje Hrvatske (1,9 posto), predaja potpisa za zabranu pobačaja (1,3 posto), smjena izbornika nogometne selekcije, pobjeda nad Ukrajinom i dodatne kvalifikacije za SP u Rusiji (1,1 posto), te vojni pozivi i popuna šest pukovnija rezervnog sastava Hrvatske vojske (1,1 posto).

Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 1 posto., rezultati su najnovijeg istraživanja CRO Demoskopa.