Foto: hdz.hr, mup.hr, FaH

UDRUGA Hrvatski generalski zbor organizator je današnje velebne komemoracije za Slobodana Praljka, no javnost malo zna o njihovom radu iako je, sasvim sigurno, riječ o utjecajnoj organizaciji koja se redovno oglašava pred parlamentarne i predsjedničke izbore, a njihove članove primaju u službeni posjet premijeri, predsjednici te ministri.

Bili su redikuli, a onda je došao Karamarko

Iako bi njihov rad trebao biti javan, do danas nije potpuno jasno tko su točno njihovi članovi, a oni sami kažu kako ih je stotinjak. Ni na njihovoj stranici ne postoji podatak o članovima predsjedništva, a niti o ostalim članovima.

Hrvatski generalski zbor u početku je bila redikulozna organizacija gdje su glavnu riječ vodili Domazet-Lošo, Krešić, Rojs, Glasnović. Držali su govore monstrumu Koradeu na njegovom sprovodu, slali službenu delegaciju na sahranu posljednjeg zapovjednika ustaškog logora Jasenovac, a policiji lažno prijavljivali krađu dokumenata.

Od njih su se javno distancirali generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Anton Tus, Rahim Ademi i Milenko Filipović. Dolaskom Tomislava Karamarka počinje uzlet ove udruge, za koju čak i Klemmova udruga Veterana Domovinskog rata javno kaže da je čisti politički projekt. Danas Zbor među krovnim državnim institucijama ima svoju zgradu na Gornjem gradu, a kod njih, u službene posjete, dolaze čak i ministri kako bi raspravljali o svojim budućim zakonima.

No, krenimo redom. 

Osnovani 2005. godine kao nestranačka udruga

Hrvatski generalski zbor osnovan je u potpunoj tajnosti prije 12 godina. U studenom 2005. godine nekoliko generala i jedan admiral osnovali su udrugu jer se "hrvatska vlast dodvorava samo međunarodnoj zajednici, a ne surađuje s onima koji su obranili državu".

U početku su javno proklamirani članovi Zbora govorili kako njihova organizacija neće davati potporu nijednoj političkoj stranci, no tu će odredbu u sljedećim godinama itekako kršiti javnom potporom Milanu Bandiću, Kolindi Grabar-Kitarović ili HDZ-ovim vladama Tomislava Karamarka i Andreja Plenkovića i to u sklopu njihovih političkih kampanja.

Isto tako, sudeći prema djelovanju ove udruge prvih godina, jasno je kako su prije svega bili vezani za tada novoformiranu desnicu Ivića Pašalića, pa nije čudno da su tada oštro napadali ne samo predsjednika Stjepana Mesića nego i tadašnju HDZ-ovu vladu. Štoviše, kada je postalo jasno da Pašalić nije realna opcija za izbornu pobjedu, čak su najavljivali i osnivanje političke stranke koja bi se zvala HDZ dr. Franjo Tuđman.

Među osnivačima Rojs, Lošo, Glasnović, Krešić...

Špekuliralo se kako su osnivači zapravo 22 umirovljena generala, a u javnost su tada kao članovi izašli Ante Roso, Markica Rebić, Miroslav Tuđman, Ljubo Ćesić Rojs, Zdravko Vladanović, Željko Glasnović te admiral Davor Domazet-Lošo.

Jezgru te nove udruge činili su radikali i potpisnici poznatog otvorenog pisma hrvatskoj javnosti, 12 generala, koje je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić ekspresno umirovio tvrdeći kako želi depolitizirati Hrvatsku vojsku te da aktivni djelatni članovi HV-a ne mogu biti uključeni u politiku pišući političke pamflete.

Gotovinu zamijenili Kolindom Grabar-Kitarović

Odmah po osnivanju organizirali su nekoliko skupova podrške generalu Anti Gotovini, no s njim su se vrlo brzo i razišli.

Zgodan je detalj da su u prostorijama Generalskog zbora uvijek bile tri fotografije i križ, odnosno raspelo. Fotografije su Franje Tuđmana i Gojka Šuška, a posljednjih godina fotografiju generala Ante Gotovine zamijenila je ona Kolinde Grabar-Kitarović.

Suze za zagorskog monstruma

Predstavnici Hrvatskog generalskog zbora šokirali su tako velik dio hrvatske javnosti odlaskom na sprovod generalu Ivanu Koradeu, zagorskom monstrumu koji je ubio petero ljudi, a zatim presudio sebi.

"Što se dogodilo da te obuzdala tuga i tama? Ti koji si bio najsvjetliji heroj rata. Mi koji smo se uz tebe borili znamo da si svojim ratnim djelima zadužio domovinu, ta djela služe na čast tebi i domovini. Ali, ovdje smo i da izrazimo sućut svima kojima je zlo nanijela tama koja te obuzdala", stajalo je u pismu koje je na sprovodu pročitao tajnik Zbora Zdravko Vladanović. Krešić je tada rekao da je krimen na vladi jer je "napustila one koji su stvorili ovu državu".

Ne treba se sramiti generala Koradea

"Nas iz Generalskog zbora nije bilo strah niti stid doći na ovaj sprovod jer se ne treba sramiti ljudi koji su stvarali ovu državu", rekao je tada Krešić, dodajući da im je general Ante Gotovina, kojem se sudilo u Haagu, rekao da se okupe i pomognu Koradeu.

"Pa kako se onda ne bismo skupili i došli na sprovod generalu Koradeu", rekao je Krešić novinarima nakon sprovoda, no Gotovina je to demantirao odmah sljedećeg dana naglasivši kako nije ništa poručio vezano za Koradea.

Suze za zapovjednika ustaškog logora

Članovi Hrvatskog generalskog zbora redovno su posjećivali bleiburšku komemoraciju davajući otvoreno podršku hrvatskim radikalima, a tek je rijetke iznenadilo što se šef te udruge, Krešić, našao među onima koji su se oprostili od Dinka Šakića, zapovjednika ustaškog logora u Jasenovcu koji je bio osuđen na 20 godina zatvora. Isto tako, davali su podršku Marku Perkoviću Thompsonu tvrdeći kako se protiv njega vodi medijska kampanja.

Lažno prijavili krađu dokumenata

Tako je poznat slučaj iz 2007. godine kada su tvrdili da je provalnik iz njihovih prostorija u Gračanskoj ulici ukrao nekoliko pisanih dokumenata i podataka s računala o radu udruge na obrani generala Gotovine. No, policijska istraga utvrdila je kako nije ništa ukradeno prilikom provale pa ni dokumenti s podacima o radu udruge na obrani generala Ante Gotovine.

U 2010. godini istaknuli su se javnom podrškom Milanu Bandiću tijekom kampanje za predsjednika Hrvatske. Imali su tada i slogan "Hrvatski generali i admirali uz Milana Bandića!" u kojem je stajalo da Bandić "već duže vrijeme pokazuje osobiti interes i zanimanje za sva otvorena pitanja koja se odnose na Domovinski rat i njegove sudionike". No, Bandić nije uspio u nakani da postane predsjednikom.

"Generalski zbor ima se pravo očitovati o svim pitanjima u hrvatskoj državi"

Udruga je živjela na margini, gotovo da se za nju nije ni čulo. No, sve se promijenilo dolaskom Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a. Tada počinje uzlet ove udruge čije posljednje djelovanje sve više nalikuje na udrugu boraca iz vremena Jugoslavije.

Veliki povratak dogodio se u ožujku 2013. godine kada su okupili čak 48 umirovljenih generala Oružanih snaga RH te održali skup na temu "Istina o Domovinskom ratu". Na tom se skupu najmanje govorilo o ratu, u pitanju je bio politički skup.

"Generalski zbor ima se pravo očitovati o svim pitanjima u hrvatskoj državi jer smo je branili i imamo pravo postavljati pitanja zašto se u Hrvatskoj događaju stvari kakve nismo zamišljali kad smo išli u rat", rečeno je odmah na otvaranju tog skupa iz čega je bilo jasno kako Zbor misli ozbiljnije djelovati na političkoj sceni. Na tom skupu promovirana je i teza da je Hrvatska izvrgnuta unutrašnjoj agresiji kao i pojam "informacijskog rata" koji su ubrzo postali mainstream.

Dio generala ne želi imati veze sa Zborom

"Ako se u bilo kojoj državi svijeta okupi gotovo 50-ak generala, onda je poruka da u toj državi nešto nije u redu", rečeno je na tom skupu. Bitno je naglasiti da su umirovljeni generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Anton Tus, Rahim Ademi i Milenko Filipović odbili biti nazočni na tom skupu. Stipetić je tada jasno rekao da ne želi sudjelovati u političkim skupovima na kojima se vrši pritisak na vlast.

"Bivši vojnici mogu sigurno mogu dati određene prijedloge u području obrane, ali ne i u vođenju dnevne politike", rekao je tada Stipetić. Uskoro kreću i promjene u samoj organizaciji. Dotadašnji predsjednik Krešić, pomaknut je na mjesto glavnog tajnika, a na čelo udruge stiže bivši ministar obrane iz vlade Zlatka Mateše, Pavao Miljavac.

Uz Kolindu Grabar-Kitarović

Miljavac se angažirao u Zboru nakon neslavne poduzetničke epizode iz koje ga je spašavao dobar prijatelj Slavka Linića, kontroverzni naftaš Jozo Kalem. DORH naime istražuje Kalema zbog PM Lignum, a spominjao se sam Miljavac.

Bilo kako bilo, s dolaskom Miljavca postaje jasno kako je Hrvatski generalski zbor zapravo projekt Karamarkova HDZ-a, čiju će promociju naslijediti i Andrej Plenković. U vladi tako sjedi njihov predstavnik Tomo Medved koji je izabran za ministra branitelja.

Uglavnom, od 2013. godine Zbor se politički aktivirao, a nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 2014. godine obećala rehabilitaciju umirovljenih generala, postalo je jasno koga generali vide na Pantovčaku.

Dobili velebni prostor, a došli im predsjednica, premijer, gradonačelnik...

"Kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović ne zaoštrava retoriku, insistira na zajedništvu hrvatskog naroda, pomirbi, upravo kao što je to činio i prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman", stajalo je u pismu podrške Grabar-Kitarović iza kojeg je stajao Upravni odbor Hrvatskoga generalskog zbora.

Nakon izbora predsjednice Grabar-Kitarović, Zbor više definitno nije nebitna udruga. To je postalo jasno kada su iz neuglednih prostora na Gračanskoj cesti dobili prostor od 316,50 metara kvadratnih na Gornjem gradu u Habdelićevoj 2 među krovnim državnim ustanovama.

I Šeks i Bandić članovi Generalskog zbora

Po povlaštenoj mjesečnoj cijeni od 1899 kuna Zbor je dobio zgradu, odnosno 11 prostorija za potrebe znanstvenog i stručnog istraživanja Domovinskog rata, zaštite ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, promicanja zajedništva i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država.

Iako u Statutu stoji kako članovi mogu biti jedino oni s činom generala ili admirala Oružanih snaga, njihov član je i Milan Bandić, iako nije aktivno sudjelovao u Domovinskom ratu. Naime, Miljavac je Bandića proglasio počasnim članom Generalskog zbora, a iskaznicu mu je dao Krešić.

"On je čovjekoljub i domoljub", naglašavali su tada generali. Prije dvije godine u Zbor je primljen Šeks koji je imao čin generala bojnika upravne struke, a zanimljivo je kako Zboru tada nisu smetale Šeksove riječi da "Gotovinu treba locirati, identificirati, uhititi i transferirati".

I prostori vlade za sastanke generala u mirovini

Posljednje dvije godine Zbor je neizostavan sudionik događanja u vladi i oko vlade. Zboru se dalo na značaju krajem prošle godine kada su se okupili u zgradi vlade na Markovu trgu kako bi raspravljali o uhićenjima u Orašju te o protoku dokumenata u tome slučaju. Isto tako, aktivno su bili uključeni u donošenje novog, kontroverznog zakona o braniteljima.

Zanimljivo je kako su članovi te udruge bili imenovani i posebnim savjetnicima za nabavku borbenih aviona. Inače, upravo je Zbor jedan od glavnih lobista za nabavku novih zrakoplova pod izgovorom kako je susjedna Srbija vojno jaka. Posebno su se angažirali i oko izbora ravnatelja HRT-a, a tada su posebnim pismom dali podršku Siniši Kovačiću, odnosno gotovo uvijek kada je trebalo dati podršku HDZ-ovim inicijativama.

Sukob s udrugama iz Domovinskog rata

Zbor veterana hrvatskih gardijskih postrojbi i Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata već je dulje u otvorenom sukobu sa Zborom generala te naglašavaju kako je ta udruga u službi politike, a ne u službi svoje vojske. Posljednji sukob izbio je zbog prodaja dionica Ine.

"Nikad nisam čuo da su reagirali za puno veće i važnije stvari od ove, primjerice, da ukažu da se hrvatski branitelji ubijaju. Ne sjećam se da su o tome organizirali okrugle stolove. Pitam se gdje je bio Hrvatski generalski zbor dok su generali Mladen Markač i Ante Gotovina robijali u Haagu, ne sjećam se ni da su pomagali njihovim obiteljima. Uostalom, kakav je to generalski zbor za koji generali Markač i Gotovina ne žele ni čuti", rekao je o toj udruzi Josip Klemm.

Službene stranice

Od siječnja 2015. godine Hrvatski generalski zbor ima i svoje službene stranice, a zanimljivo je kako se na njima ne mogu pročitati tko su članovi te udruge. Isto tako, zanimljivo je i kako je prva objava na toj stranici bila ona na kojoj se glasači pozivaju da daju glas kandidatu HDZ-a na predsjedničkim izborima. Druga vijest je poslanica predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Zbor je i dalje bitno (ne)vladino tijelo, a da je tome tako, svjedoči i činjenica da je nedavno ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak sa svojim pomoćnicima posjetila Zbor kako bi raspravljala o kurikularnoj reformi.

Kako se zove država u kojoj se za sve pitaju bivši borci?

Naime, ideja je da članovi HGZ-a održavaju predavanja profesorima i nastavnicima povijesti. Još u ožujku ispod križa te portreta Šuška, Kolinde i Tuđmana, baš kao i prije nekoliko dana Divjak, fotografirao se tadašnji ministar Pavo Barišić. Tada se također pričalo o tome kako će generali podučavati profesore povijesti i tako ih pripremati za predavanja. Nakon Barišića, čini se da istu inicijativu podupire i ministrica Blaženka Divjak.

Povijest bi tako trebali podučavati bivši šoferi, montažeri grijanja, konobari, ljudi koji su bili na grobovima bivšeg zapovjednika ustaškog logora, monstruma Koradea te ljudi koji održavaju velebne komemoracije za osuđene ratne zločince.