Foto: 123rf

MOŽDA su danska djeca globalno najsretnija, ali to ne znači da i vi ne možete odgojiti najsretnije dijete.

Svaka mama na svijetu od prvog dana s bebom želi učiniti samo najbolje za nju.

Od prvoga dana mama se brine da sve bude kako treba, da djetetu ništa ne nedostaje, da ima najbolje moguće uvjete za odrastanje i, naravno, da svojim odlukama slučajno ne napravi nešto krivo zbog čega dijete neće izrasti u sretno, dobro i pošteno kako se nada.

Današnje mame već su čule bezbroj savjeta o tome kako treba odgojiti dijete, no tih je savjeta zaista toliko da je teško razbrati što trebamo, što smijemo, što moramo i što ne smijemo činiti s djecom.

I uz sve to, ta su djeca toliko različita, mame su različite, tate, odnosi i okolnosti također, da tolike savjete doista više ne možemo pratiti.

No postoje tajne koje neke mame znaju i baš one navodno odgajaju najsretniju djecu.

1. Ne, one nisu stalno s djecom

Mame koje odgajaju sretnu djecu rade.

New York Times navodi podatke iz istraživanja Harvard Business School da djeca imaju jako veliku korist od mama koje rade puno radno vrijeme. Podaci se odnose na buduću uspješnost djece, posebno očitovano na relaciji kćeri-mame, gdje se navodi da takva djeca obično završe bolje škole, dulje se školuju i ulažu u sebe.

Osim toga, jedno drugo istraživanje pokazalo je i da su djeca zaposlenih majki često normalnije kilaže od djece mama domaćica.

2. Stavljaju djecu u krevet što ranije

Čak i ako mnogi drugi misle da je to smiješno prerano. No njihova djeca puno bolje napreduju. Istraživanja također pokazuju da je stavljanje djece u krevet rano jako korisno za njihov fizički, emocionalni i kognitivni razvoj, a dokazano je i da djeca koja imaju jasno određenu rutinu spavanja znatno više spavaju od djece koja ne idu uvijek u isto vrijeme na spavanje i kad općenito liježu kasno.

3. One mobitel ostave u torbici

Profesor koji se bavi obiteljskim pitanjima na sveučilištu State University of Illinois, Brandon McDaniel istraživao je vezu između roditelja koji su opsjednuti svojom tehnologijom i nastalim problemima ponašanja moderne djece.

Prema pisanju Chicago Tribunea, rezultati McDanielovog istraživanja, u kojem je sudjelovalo 170 američkih roditelja, pokazali su da su upravo roditelji koji su sami priznali da se osjećaju malo čudno i golo ako im mobitel nije u blizini prijavili najviše ovih simptoma kod djece: ne pretjerano velika emocionalna veza između roditelja i djece, često prekinut odnos, agresivnost kod djece, razdražljivost, lošija komunikacija.

4. One pjevaju djeci

Znamo da bebe prepoznaju glas svojih roditelja još dok su u maternici, no prednosti pjevanja i majčinog glasa na djecu puno su veće od same veze i poznavanja. Dokazano je da mamin glas ima jako velik utjecaj na bebe, a evo nekoliko znanstveno dokazanih prednosti:

Istraživanje sa Sveučilišta u Montrealu pokazalo je da pjevanje zadržava bebe mirnima dva puta dulje nego kad majka samo priča s bebom.

Drugo istraživanje, koje su proveli psihijatri na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford, otkrilo je da slušanje maminog glasa potiče bolji razvoj socijalnih vještina. Prema tom istraživanju snaga dječjeg neurološkog odgovora na slušanje maminog glasa zapravo "predviđa sposobnost djetetove društvene komunikacije", objasnio je glavni autor, dr. Daniel Abrams.

"Znamo da slušanje majčinog glasa može biti važan izvor emocionalne udobnosti, a sada pokazujemo biološku ovisnost koja se temelji na tome", naglasila je i Sally Goddard Blythe, direktorica britanskog Instituta za neurofiziološku psihologiju, koja zato sugerira da bebama od prvoga dana pjevate uspavanke i komunicirate s njima s puno pjesme.

Osim tih značajnih prednosti, postoje i istraživanja da slušanje pjevanja bebama poboljšava čak i sposobnosti za shvaćanje matematike.

5. O, da, i trče s njima!

Istraživanja sa Sveučilišta Cambridge pokazala su da aktivne majke imaju aktivnu djecu, pogotovo u školskoj dobi, pa su takva djeca, u odnosu na djecu koja nisu toliko aktivna, znatno zdravija i fizički spremnija. A upravo je i znanstveno dokazana ta veza između tjelesne aktivnosti djece i njihovih majki. Što je više aktivnosti majka činila, to je dijete bilo aktivnije.