EUROPSKA komisija i Neno Dimov, ministar za zaštitu okoliša Bugarske koja trenutno predsjedava Unijom očitovali su se na apel zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice, koja je od zatražila hitnu reakciju zbog ogromne količine otpada pristigle iz Albanije, poručivši da će Albanija morati uskladiti svoje zakone sa zakonima EU o gospodarenju otpadom, priopćio je ured zastupnice. 

 

U svom odgovoru Komisija se poziva na Strategiju o plastici usvojenu u siječnju 2018., a koja obuhvaća i problem morskog otpada, te ističe kako Albanija kao zemlja kandidatkinja nije obvezana zakonodavstvom EU, no svoje će zakone i praksu gospodarenja otpadom morati uskladiti prije priključenja Uniji. 

 

"Komisija smatra da će se znatno smanjiti plastični morski otpad i njegov utjecaja na Sredozemlje nakon što države članice u potpunosti provedu zakonodavstvo EU-a o gospodarenju otpadom, uključujući Direktivu (EU) 2015/720, Direktivu 2008/56/EZ, Direktivu 2000/59/EZ te zajedničku ribarstvenu politiku", stoji u odgovoru Komisije.

 

 

Komisija u odgovoru napominje da "različitim programima te financijskim sredstvima podržava provedbu regionalnog akcijskog plana protiv morskog otpada i mjere za rješavanje problema morskog otpada iz izvora na moru i kopnu", te da "strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), u kojoj sudjeluju i Albanija i Hrvatska, ima posebne stupove o plavom rastu, kvaliteti okoliša i održivom turizmu te se njezinom provedbom može dodatno osigurati koordinirano djelovanje u cilju poboljšanja gospodarenja otpadom u toj podregiji i duž jadranske obale".

 

O rješavanju problema morskog otpada razgovarat će se i u ožujku, što je zastupnici Šuici potvrdio i ministar okoliša Bugarske, zemlje koja trenutno predsjeda Unijom, nakon čega će se početi provoditi i konkretne mjere kako zaštite morske površine.

 

"Albanija, čiji nekontrolirani otpad zagađuje našu obalu, ali i dovodi u opasnost zdravlje životinja i ljudi, morat će poslušati upute Europske komisije i što prije uskladiti zakonodavstvo, ali i praksu, s visokim EU standardima. U odgovoru EK sugerira se i regionalna suradnja, što je, vidimo, naš ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić već pokrenuo. Optimistična sam u rješavanju ove problematike, koja ne muči samo nas, nego sve mediteranske zemlje. Stanovnici Unije, naime, godišnje proizvedu 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se samo 40 posto reciklira. To će se, sigurna sam, novom strategijom promijeniti. No promjena počinje od vlastitog kućnog praga, kako u Albaniji, tako i u Hrvatskoj", poručila je Dubravka Šuica.

 

Šuica je, podsjetimo, kontaktirala nadležna europska tijela zbog ekološke katastrofe izazvane enormnom količinom smeća i plutajućeg otpada koje velikom većinom potječe iz Albanije te se prilikom jakog južnog vjetra i jakih kiša nanosi u Dubrovnik te hrvatske otoke Korčulu, Mljet, Šipan, Koločep, Lastovo, Vis, Šoltu, poluotok Pelješac i južni dio hrvatskog Jadrana.