Foto: DHMZ, Dino Stanin/PIXSELL

HRVATSKA je jedina regija u Europi koja u cijelosti nije pokrivena meteo radarima. Za kontinentalno područje su radari nabavljeni prije više od 40 godina, a do širenja radarske mreže na Jadranu nije došlo zbog manjka novca pa se stanje u Dalmaciji prati zahvaljujući radarima iz Italije.

Kada se konačno počelo raditi na tome da Dalmacija prestane biti jedini dio Europske unije koji nije pokriven meteo radarima i kada je Državni hidrometeorološki zavod konačno kroz projekt METMONIC uspio osigurati novac kojim bi se modernizirala meteorološka motriteljska mreže u RH, neobrazovani lokalni stanovnici najavili su kako se kod njih radari - neće postaviti!

Naime, kako javlja Dalmacijadanas.hr, jučer je u osnovnoj školi kod Sukošana organiziran edukativni skup na kojemu su stručnjaci DHMZ-a stanovništvu pokušali pojasniti svrhu postavljanja radara na Jadran, odnosno u njihov kraj, stručno razjasniti da nema bilo kakve opasnosti po ljudsko zdravlje i odgovoriti na sva pitanja koja javnost mogu zanimati. Nažalost, skoro je došlo do fizičkog obračuna.

Imaju mobitele i puše, ali zbog radara se boje raka

Skupu je prisustvovalo 30-ak Sukošanaca, uglavnom starijih, načelnik općine Ante Martinac te dr. sc. Nataša Strelec, bivša ravnateljica Zavoda i voditeljica projekta METMONIC. S njom je bio kolega Zvonko Komerički. Iz publike je sve pratio član Crometeo tima, prof. Ivan Toman, inače autor projekta i meteo aplikacije MeteoAdriatic.

"Sve je bilo na rubu fizičkog obračuna. Srećom, načelnik je na vrijeme shvatio o čemu se radi pa je na vrijeme prekinuo skup.

Sve je počeo prezentacijom projekta od strane Nataše Strelec. Govorila je koje su koristi postavljanja radara, gdje će se postaviti. Upadi su počeli i prije kraja njene prezentacije, ali nekako je uspjela privesti prezentaciju do kraja.

Onda je bilo zamišljeno da ljudi DHMZ-u postavljaju pitanja. Moram kazati da je većina prisutnih bila starijeg godišta.

Prije bih rekao da su to bili verbalni napadi, a nikako pitanja. Jedan od najčešće spominjanih "argumenata" bilo je obolijevanje od raka. Žalili su se da im je zadnjih 10 godina od raka umrlo čak 60 mještana i da to povezuju s postavljanjem antena na brdu Sukošan. Tvrde da na brdu sada postoje 22 antene", prepričao je za Dalmacijadanas Toman.

Ispričao je kako su DHMZ-ovci pojasnili razliku zračenja između telekomunikacijskih antena i radara, gdje radar uopće svojim elektromagnetskim snopovima zraka ne skenira horizontalno, nego snop ide prema nebu, te da je bivša ravnateljica naglašavala da postoje službe koje mjere zračenje i da je sve lako mjerljivo, ali lokalno stanovništvo odgovaralo je da se te službe može potkupiti.

"Iz Zavoda su im predložiti da sami onda naruče stručnjake koji mjere radijaciju, ali njih nije zanimala rasprava nego samo neargumentirano napadanje. Zavod je čak pokazao primjere gdje su radari postavljeni usred grada, kao u Budimpešti", prepričava Toman.

Dodaje kako su pitali prisutne nose li mobitele uz tijelo, drže li ih često u blizini glave i puše li, te zašto ne bace mobitele i cigarete, ali odgovor na to lokalci nisu imali.

Načelnik najavio referendum?!

"Rulja je ljudima iz Zavoda postavila pitanje zašto se radar ne postavi na neko drugo brdo, ili npr. u Bibinje: Znate da su Bibinjci žestoki i da bi od njih dobili batina, zato ste odlučili lokaciju promijeniti iz Bibinja u Sukošan", kaže Toman te dodaje kako su iz DHMZ-a odgovorili da su zbog Crkve, koja je tužbama došla do zemljišta, morali naći drugu prikladnu lokaciju jer terenski nije svejedno gdje će se postaviti radar, a Sukošan je odgovarao i zbog dobre pozicije i zbog sređenih imovinsko-pravnih odnosa.

"Nećemo vam mi to dozvoliti", povikaše krkani kada su pale i nove neugodne verbalne prijetnje. U tom trenutku DHMZ je počeo spominjati i zaštitu od strane policije, no tada je, uslijed uzavrele atmosfere, reagirao načelnik prekinuvši skup i najavivši da će se Sukošanci po ovom pitanju vjerojatno izjasniti na lokalnom referendumu", zaključio je Toman svoj razgovor.

O čemu se uopće radi?

Svrha projekta METMONIC je uspostava suvremenog i kvalitetnog sustava automatskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere, uključivši sustav meteoroloških radara, na ukupno 450 postaja, kako bi se osigurao sljediv, reprezentativan, visokokvalitetan, pouzdan i pravovremen podatak o stanju atmosfere i mora na čitavom području Republike Hrvatske, objavljeno je na stranicama DHMZ-a.

Dodaje se kako će se time omogućiti kontinuirano praćenje vremena, klime i klimatskih promjena te upozorenja na opasne vremenske prilike, s ciljem podrške sustavima prilagodbe na klimatske promjene i djelovanja u slučaju prirodnih nepogoda, čime se ostvaruje izravna podrška održivom razvoju te povećanju sigurnosti i očuvanju ljudskih života i dobara.

Analiza trenutnog stanja meteorološke motriteljske mreže te tehničkih, informacijskih i organizacijskih sustava koji je podržavaju potvrdila je da postoji velika potreba za povećanjem dostupnosti mjerenih podataka klimatoloških varijabli i analiza klimatskih prilika za potrebe različitih grana gospodarstva i javnih djelatnosti.

Što je projekt METMONIC? by Index.hr on Scribd