Na grobu osnivača i prvog direktora zagrebačkoga Etnografskog muzeja Salamona Bergera, koji je umro na današnji dan prije 70 godina, predstavnici Matice slovačke položili su vijenac i zapalili svijeće u arkadama na Mirogoju, a Matica je pokrenula i akciju da se uskoro u suradnji s Muzejom u njegovu atriju postavi spomenploča Bergeru, koji je rođen godine 1858. u Slovačkoj.

U priopćenju Matica slovačka podsjeća da je Salamon Berger kao šesnaestogodišnjak ostao bez roditelja, te je iz Slovačke došao u Hrvatsku i posvetio se izradi tkanina. Utemeljio je vlastitu veletrgovinu na Jelačićevu trgu, te uz potporu Isidora Kršnjavoga razvio proizvodnju seoskih rukotvorina i otvorio prvu tkalačku školu u Zagrebu. Berger je bio skupljač i promicatelj hrvatskih pučkih rukotvorina, a nastojao je očuvati pučko tekstilno umijeće i razviti ga u industrijsku proizvodnju. U radionicama je zapošljavao do dvije tisuće tkalja, podsjeća Matica slovačka. Kao ugledni proizvođač kvalitetnih tkanina, bio je i kraljevski dobavljač, a proizvode je izvozio diljem svijeta.

Izlažući tkanine s narodnim vezom, sudjelovao je na gotovo stotinu svjetskih izložaba, među ostalim i u Americi i Australiji.

Njegova zbirka s više od osam tisuća predmeta potaknula je osnutak Etnografskog muzeja u Zagrebu godine 1919., kojemu je postao prvim ravnateljem, a od 1925. do smrti bio je i njegov počasni ravnatelj.