Državno odvjetništvo: Kontrola prodaje nekretnina na otocima zbog zaštite pomorskog dobra
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zaštitu pomorskog dobra DORH je najavio nakon što je posljednjih dana tisak pisao o prodaji otoka Smokvica kod Primoštena, Škarde u zadarskom i Malog Krknjaša u trogirskom arhipelagu, te pojave oglasa o prodaji drugih otoka.
Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Snježana Frković izjavila je danas Hini da je DORH već provjerio ugovore o prodaji Smokvice i Malog Krknjaša koje su vlasnici nekretnina prodali trgovačkim društvima.
Mali Krknjaš kupila je zagrebačka tvrtka "Valadria" koja je za oko 30.000 četvornih metara dala milijun i 310.000 eura, dok je Smokvicu kupila splitska tvrtka "Mali Krknjaš", plativši za više od 56.000 četvornih metara oko milijun i 225.000 eura.
Na otoku Škardi je, pak, jedna pulska tvrtka do sada kupila 11 parcela, odnosno kuća s okućnicama.
U DORH-u upozoravaju da se iz napisa i oglasa u tisku može zaključiti da su ti otoci prodani u cjelini, što je, kako ističu, nemoguće po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
Naime, svaki otok ima pojas nespornog pomorskog dobra, odnosno obalu koja ne može biti predmet prodaje, bez obzira na zemljišno-knjižne upise, odnosno eventualni upis prava vlasništva u korist neke osobe, ističu u DORH-u.
Snježana Frković napominje da se u pravilu radi o malim otocima koje ponekad pokriva samo jedna zemljišno-knjižna čestica, čiji su vlasnici fizičke osobe.
"Nema zapreke da ti vlasnici prodaju nekretnine u svom vlasništvu, ali ne i dio otoka koji predstavlja pomorsko dobro, odnosno zakonom zaštićeni pojas uz more", kaže Snježana Frković, pojašnjavajući kako vlasnici mogu prodati samo ono što ne zadire u taj pojas, ali nikako cijeli otok, posebice ne obalu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zamjenica glavnog državnog odvjetnika stoga ističe da kupci zemljišta na otocima ne mogu postati vlasnici obalnog pojasa te da su ugovori o prodaji kojima su zahvaćena i nesporna pomorska dobra ništavni.
No, granica pomorskog dobra nije uvijek i formalno utvrđena. Budući je takav slučaj i s otokom Smokvica, DORH je danas od nadležnog županijskog povjerenstva zatražio da utvrdi granicu pomorskog dobra. Naime, u DORH-u sumnjaju da je na tom otoku ugovorom o prodaji nekretnina zahvaćen i dio obalnog pojasa.
Na otoku Mali Krknjaš pomorsko dobro je utvrđeno, dok se iz ugovora o prodaji nekretnina na otoku Škardi ne može utvrditi je li dijelom prodano i pomorsko dobro. To bi se trebalo vidjeti iz kopija katastarskog plana koji će se pribaviti, kažu u DORH-u u kojem pretpostavljaju da na tom otoku pomorsko dobro nije prodano jer je riječ o okućnicama kuća, no ne isključuju i tu mogućnost.
Na sumnju da je cilj kupaca nekretnina urbanizacija otoka u DORH-u odgovaraju kako donošenje dokumenata o prostornom uređenju i urbanizaciji otoka nije u njihovoj, već u nadležnosti županija i jedinica lokalne samouprave.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google