Novi plan za Uljanik: Više od 1600 radnika dobit će otkaze
PREMA pisanju Poslovnog dnevnika, novi program restrukturiranja koji je izradila Uprava u Puli predviđa veliko otpuštanje radnika.
Prema izvoru iz vlade RH na koji se poziva taj list, novi program restrukturiranja koji je izradila Uljanikova Uprava, zaprimljen je prije nekoliko dana i baziran je na odgovorima koje je uprava prethodno dostavila ministarstvima gospodarstva i financija.
Ministarstva njime nisu bila zadovoljna jer odgovori nisu pokazali odmak od glavnih primjedbi koje je na plan restrukturiranja dala Europska komisija. Konkretno, i dalje nije jasno razgraničeno koja se od Uljanikovih tvrtki restrukturira, koji su izvori vlastitog doprinosa i kako će on biti osiguran te nije dokazana održivost projekta, dok se rok provođenja postupka rastegnuo na četiri godine, do studenoga 2022.
Poslovni dnevnik piše da mu je iz više izvora potvrđeno da su iz resornih ministarstava Upravu već upozorili da poslani odgovori na komentare Komisije ne odgovaraju traženim izmjenama te da ih je potrebno uskladiti s postavljenim okvirima, baš kao i sam program. U suprotnom ih vlada neće poslati ili će ih u najboljem slučaju tek proslijediti kao dokument Uprave pulskog brodogradilišta.
Drastično smanjenje broja radnika
Nezadovoljstvo programom radnici su dosad iskazivali zbog smanjenja prostora za brodogradnju i njegovog ustupanja nekretninskom poslu, svjesni da to smanjuje i potrebu za njihovim radom.
U najnovijem izdanju program predviđa da se s trenutnih 3957 broj radnika smanji na 2322. Procjena Uprave je i da bi u prosjeku za otpremnine 1635 onih koji će napustiti tvrtku bilo potrebno za svakog 115 tisuća kuna, dakle ukupno 188 milijuna kuna.
No taj iznos, kako navodi Uprava u programu, neće biti osiguran kroz vlastiti doprinos, nego će se potruditi ishoditi ga iz europskih socijalnih fondova. Ubuduće bi nastojali da se na gradnji brodova značajnijim dijelom, s oko 22 posto, angažira vanjska radna snaga.
Poslovni dnevnik navodi da nije poznato da su ti planovi iskomunicirani i s predstavnicima radnika. No ono što u ovom dijelu programa i dalje neće dobiti prolaznu ocjenu, navodi se, jest činjenica da broj radnika kojim se barata i dalje uključuje radnike iz cijele grupacije, pa i 3. maja, koji je prošao restrukturiranje i ne smije ni u kojem dijelu biti obuhvaćen novim programom.
Predviđa se, inače, razdvajanje 3. maja i Uljanika. Osim što će od Uljanik Brodogradilišta preuzeti obveze po pozajmici (532 milijuna kuna), koje planira isplatiti iz vlastitih prihoda, Uljanik d.d. najavljuje i da će u prvom polugodištu prodati riječki škver.
Povećan predloženi trošak restrukturiranja
Predsjednik vlade Andrej Plenković poručio je da će se svi ugovori Uljanika o gradnji brodova potpomognuti jamstvima dati na provjeru Državnom odvjetništvu.
Prema najnovijem programu, ukupan trošak restrukturiranja sa 4,38 milijardi kuna iz srpanjskog prijedloga sada je povećan na 5,27 milijardi. Povećanje Uprava objašnjava dodatnim i složenijim promjenama koje su nužne za provođenje kompenzacijskih mjera i uklanjanje brodogradnje s Arsenala.
To uključuje izmještanje i preseljenje proizvodnih objekata s današnje lokacije na otoku i Arsenalu i investicije u diverzifikaciju poslovanja. Selidba i postavljanje nove infrastrukture u Vodnjanu stajat će oko 412 milijuna kuna.
Nužan dogovor s državom i lokalnom samoupravom
Poslovni piše kako se u planu navodi da je nužno potpisivanje memoranduma između pet ministarstava (gospodarstva, financija, mora, prometa i infrastrukture, kulture i graditeljstva) te Istarske županije, Grada Pule i Državnog odvjetništva RH.
Tim bi sporazumom bile ugovorene prenamjene koncesija i prostornih planova, kako bi se omogućilo investiranje u marinu i ostale nekretninske poslove iz kojih bi se u posljednjoj fazi omogućilo financiranje gradnje brodova.
Od vlade se očekuje odluka o produljenju koncesije za zemljište u Arsenalu za dodatnih 40 godina i više te prilagodbu koncesije za aktivnosti povezane s ugostiteljstvom i proizvodnjom na površini od gotovo 300.000 kvadrata.
Prema planu potrebna manja jamstva, ali država mora pomagati i dalje
Ministar financija Zdravko Marić najavio je kako će ove godine jamstva po dugovima Uljanika za kredite u proračunu iznositi 2,35 milijardi kuna bez kamata i naknada, a u programu se procjenjuje da će ta stavka, uključujući i jamstvo za tzv. rescue aid, iznositi 984 milijuna kuna.
Uljanik otvoreno priznaje da neće biti u stanju osigurati potreban novac za obrtni kapital brodogradilišta u prvoj fazi restrukturiranja jer će zbog otpisa dugova i sam imati briga oko financijske likvidnosti. Zato traži da se u prvih 20 mjeseci država "podmetne leđa" i osigura operativno poslovanje brodogradilišta i novac za dovršetak ugovorenih brodova.
Konkretno, predlaže da u prvih pola godine država doznači 581 milijun kuna za osiguranje obrtnog kapitala te još 863 milijuna kuna za pokrivanje operativnih troškova dovršetka gradnji u prvih 11 mjeseci. Osim toga, do polovice 2019. s 89 milijuna kuna platila bi i dugove dobavljačima i kooperantima.
Time bi se, međutim, a na što je između ostalog upozorila i Europska komisija, narušilo jedno od temeljnih načela u ovakvim procesima - da država i privatni vlasnik ravnomjerno daju potpore restrukturiranju, kako bi se izbjeglo da jedna strana bude oštećena.
Plan obiluje kontradiktornostima
Poslovni dnevnik tvrdi da dokument obiluje kontradiktornostima te neusklađenim brojkama u pojedinim dijelovima programa. I dalje nedostaju potvrde da na uvjete, uključujući i jednako financijsko učešće države i Uljanika s po 2,637 milijardi kuna, pristaje odabrani strateški partner Danko Končar, kojeg se u dokumentu izravno spominje samo navođenjem njegovih referenci u gradnji marine na području Brodotrogira.
Spominje se i veliko učešće strateškog partnera u projektu, no ne navodi se i konkretna vrijednost.
No predviđa se svojevrsna nagrada državi. Zbog angažmana države, Uljanik d.d. predlaže da joj pripadne 25-postotni udjel u Uljanik Brodogradilištu. To je prema pisanju Poslovnog dnevnika neobično zna li se da je Uljanik Brodogradilište tvrtka kći Uljanik d.d.-a u kojemu i država ima vlasničko učešće. Time bi, objašnjava se u prijedlogu, država imala nadzor nad provođenjem restrukturiranja.
I dalje dogovaraju izgradnju brodova
Što se brodograđevnih poslova tiče, postojeće novogradnje, uključujući i jednu koju je ugovorio 3. maj, predviđa se završiti do kolovoza 2020. godine. S tim da je već sada izgledno da rokovi nisu realni jer je isporuka prve dvije gradnje, iako u visokom stupnju izgrađenosti, optimistično predviđena već u prosincu ove godine.
U pesimističnom scenariju navode se procjene da bi troškovi tromjesečnog kašnjenja dovršetka brodova iznosili 207 milijuna kuna. U programu se barata i informacijama kako su u ozbiljnim pregovorima za nekoliko novih gradnji; tri polarna kruzera su pred zaključenjem dogovora, dok je na listi poslova koji bi trebali biti zaključeni i jedan brod za polaganje kabela i potencijalno još tri kruzera.
Za te brodove trebat će državna jamstva u visini od 763 milijuna eura. Nakon restrukturiranja Uljanik Brodogradilišta, prihode bi dominantno ostvarivao iz brodograđevne djelatnosti, što prema optimističnom scenariju iznosi 2,7 milijardi kuna, a iz pomorskog poslovanja 60 milijuna kuna. Što se tiče profitabilnosti, EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) u brodogradnji procjenjuje se na 130 milijuna kuna, a poslovanje marina 12 milijuna.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati