DRAKULA mrav najbrža je životinja na zemlji. Znanstvenici su otkrili da ovaj mali tropski insekt svoju čeljust može pomaknuti brzinom od 90 metara u sekundi, što je najbrži zabilježeni pokret neke životinje, piše britanski dnevnik Guardian. Ovaj munjeviti pokret mravi koriste kako bi napali, paralizirali i usmrtili svoj plijen, kojim potom hrane svoje ličinke.

"Kreću se podzemljem, a kad osjete nešto poput stonoge ili termita, napadaju čeljustima kako bi ih usmrtili ili paralizirali. Ako je potrebno, potom ponovno grizu plijen i unose ga u svoje gnijezdo", objašnjava vođa istraživanja Andrew Suarez, profesor animalne biologije na Sveučilištu Illinois.

Znanstvenici uspjeli odrediti točnu brzinu

Ova vrsta mrava, poznata pod latinskim nazivom Mystrium canillae, od prije je bila poznata po svojim posebnim mogućnostima. No, znanstvenici su, nakon 10-godišnjeg proučavanja posebnom videotehnologijom osjetljivom na brzinu, uspjeli odrediti točnu brzinu kojom Drakula mrav zatvara svoju čeljust. Koristili su također i rendgenske zrake kako bi proniknuli u mravlju anatomiju i bolje spoznali kako mrav izvodi taj brzi pokret.

Promatranja su pokazala da mrav napinje čeljusti stišćući vrhove snagom svoga tijela. Kad čeljusti kliznu jedna preko druge, oslobađa se snaga koja daje brzinu. Ovaj pokret funkcionira na sličan način kao ljudsko pucketanje prstima.

Pokret Drakula mrava drukčiji je nego onaj tropskog mrava iz roda Odontomachus, za kojeg se dosad mislilo da je najbrži na svijetu. Taj mrav u akciju kreće potpuno otvorenih čeljusti i zatvara se iznenada poput mišolovke.

"Drakula mravi jedinstveni su čak i među mravima koji koriste polugu da bi pokrenuli čeljust. Umjesto korištenja tri različita dijela tijela za oprugu, zasun i polugu, sva su tri spojena u njihovu čeljust", kaže koautor studije Adrian Smith iz Muzeja prirodnih znanosti u Sjevernoj Karolini.

Žive u tropskim krajevima

Drakula mravi žive u tropskim krajevima Afrike i Azije. Rijetko ih se može vidjeti u prirodi, jer žive pod zemljom ili u stablima drveća. Ime su dobili po neobičnom načinu prehrane, koji podsjeća na nedestruktivni kanibalizam. Odrasli mravi, naime, ne mogu procesuirati krutu hranu, pa uhvaćenim plijenom hrane svoje ličinke, čiju krv onda sišu kako bi preživjeli. Znanstvenici ovu pojavu nazivaju „socijalnih želucem“.

"Namjeravamo nastaviti svoja istraživanja ovih mrava i njihova ponašanja u prirodnom okruženju. Želimo saznati više o njihovoj biologiji, načinu na koji dolaze do plijena i brane svoja gnijezda", zaključuje Adrian Smith.