U Hrvatskoj više ljudi koristi zdravstvene usluge nego što u njoj živi
HRVATSKA je zbog iseljavanja i negativnog prirodnog prirasta, prema procjenama demografa, pala ispod četiri milijuna stanovnika, no istovremeno ima 4.145.169 osoba osiguranih u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
To znači da više ljudi ima pravo na državno zdravstveno osiguranje, nego što ih živi u Hrvatskoj. Ta pojava nije nova jer kada se pogledaju podaci za prethodne godine, vidi se da otprilike između 90 i 120 tisuća osoba više ima u bazi osiguranika HZZO-a nego što je procjena da ih ovdje zaista i živi.
Tko su ljudi koji imaju zdravstveno osiguranje HZZO-a, a ne žive u Hrvatskoj?
Upitali smo HZZO da nam objasne kako nastaje ta razlika, na što su nam odgovorili da postoje osobe koje se vode kao osigurane osobe u Hrvatskoj, iako ovdje ne žive.
“Na dan 31.1.2019. godine bilo je evidentirano 4.145.169 osiguranih osoba u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Napominjemo kako se u određenim slučajevima osobe i dalje vode kao osigurane osobe u Hrvatskoj, mada u njoj ne žive. Kao primjer navodimo: aktivni hrvatski osiguranici s prebivalištem na području druge države članice EU (npr. aktivni hrvatski osiguranik koji živi u Sloveniji), korisnici hrvatske mirovine koji presele na područje druge države članice, te naši izaslani radnici na privremenom radu u drugoj državi članici (radnik kojeg je hrvatski poslodavac uputio na privremeni rad u npr. Njemačku). U svim navedenim slučajevima radi se o osobama koje ostaju osigurane osobe HZZO-a, ali ostvaruju i pravo na zdravstvenu zaštitu na području drugih država članica, a sukladno EU propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti”, stoji u odgovoru HZZO-a.
Tražili smo i dodatno pojašnjenje tko se sve smatra aktivnim osiguranikom te smo dobili sljedeći odgovor:
“Aktivni osiguranik je ona osoba koja je zaposlena i za njega doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje plaća poslodavac. Takav osiguranik ne plaća doprinose za zdravstveno osiguranje u državi u kojoj živi, nego se doprinosi plaćaju u državi u kojoj radi. Osoba ne može biti zdravstveno osigurana u dvije države članice EU, već je osigurana u državi u kojoj radi, a na području druge države u kojoj živi ostvaruje pravo na punu zdravstvenu zaštitu, kao i svi drugi zdravstveno osigurani građani u toj državi, a na teret zdravstvenog osiguranja u državi rada. Npr. aktivni osiguranik radi u Hrvatskoj, a živi u Sloveniji. Tada na području Slovenije ima pravo na punu zdravstvenu zaštitu, a na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje”, stoji u odgovoru HZZO-a.
Zdravstvo plaćamo 23 milijarde kuna godišnje, a sustav se raspao
Čini se prilično velika brojka od 145 tisuća ljudi ako se radi o osobama koje žive u inozemstvu, a rade u Hrvatskoj ili su umirovljenici s hrvatskom mirovinom koji žive u inozemstvu. Za komentar smo zamolili i Udrugu poreznih obveznika Lipa.
“Mi u Lipi ne znamo zašto HZZO ima veći broj osiguranika, nego što Hrvatska prema procjenama DZS-a i demografa ima stanovnika”, rekao je direktor Lipe Zoran Löw, no osvrnuo se općenito na katastrofalno stanje u zdravstvu.
Naime, iako hrvatski radnici izdvajaju nemali novac za zdravstvo - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, glavni financijer zdravstvenog sustava, godišnje potroši oko 23 milijarde kuna, u pet godina je to cifra od 115 milijardi kuna - svjedočimo raspadu sustava. Na preglede se čeka mjesecima, a u nekim slučajevima i godinama.
Löw kaže da su još 2017. uputili otvoreno pismo ministru zdravstva Kujundžiću, u kojem su upozorili na potrebu uključivanja privatnih institucija u zdravstveni sustav.
“U brojnim zemljama EU-a privatne institucije koje daju zdravstvene usluge integrirane su u sustav tako da se ravnopravno natječu za poslove koji se financiraju iz javnog sustava. Nabrojimo samo neke: Nizozemska, Švedska, Portugal, Njemačka… I tu se ne radi samo o jednostavnijim ustanovama kao što su laboratoriji ili ordinacije obiteljske medicine, već su u pitanju i ozbiljne klinike. Na taj se način uvodi zdravo tržišno natjecanje i cijeli sustav postaje agilniji i financijski održiviji. Na žalost, u Hrvatskoj se na takav pristup gleda kao na privatizaciju zdravstva te se lamentira s demagoškim parolama kako će, ako se krene u tom smjeru, ‘ljudi doslovce umirati na cesti’. Ova vlada i njezin ministar zdravstva očito nemaju hrabrosti izaći s takvom inicijativom te stati iza nje” smatraju u Lipi.
Zašto za čak 800 tisuća ljudi porezni obveznici plaćaju "dopunsko"?
Iz Lipe nude i rješenja koja bi ozbiljna reforma trebala sadržavali te upozoravaju na činjenicu da čak 800 tisuća građana ima tzv. dopunsko zdravstveno osiguranje koje za njih plaćaju porezni obveznici.
“Potrebno je uvođenje kvantitativnih pokazatelja kojima se mjeri uspješnost (ishodi), ocjenjivanje i razvoj karijere sukladno ishodima, razbijanje klanova i učmale organizacijske strukture radikalnom reorganizacijom prema kriteriju optimizacije odnosa ishoda/troškova, ugovaranja usluga s privatnim sektorom, kako bi se potaklo zdravu konkurenciju i otvaranje većeg prostora privatnim osiguravateljima te time natjerati HZZO na veću efikasnost: Također 800.000 građana koristi povlastice dopunskog zdravstvenog osiguranja a da ga pritom ne plaća – zašto? 70 kuna mjesečno?”, zaključuje Löw.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati