NEKOĆ je bilo uobičajeno vidjeti tuljane kako se gegaju uz dokove Bakua, azerbejdžanskoga glavnog grada smještenog na Kaspijskom jezeru.

No to više nije slučaj. Od milijun tuljana koji su živjeli na kaspijskim obalama i otocima prije stotinu godina, danas ih je ostalo manje od deset posto. 

Azer Garajev, čelnik Azerbejdžanskog društva za zaštitu životinja, kaže da tuljani desetljećima trpe posljedice industrijskog zagađenja i da je 2003. godine u samo jednom mjesecu pronađeno 750 leševa tuljana.  

"To nije bilo normalno, ali nitko nije obraćao pažnju. Sudbina tuljana znak je svih ekoloških problema u Kaspijskom jezeru", rekao je Garajev. 

Jezero veličine Japana

Kaspijsko jezero, okruženo Azerbejdžanom, Iranom, Kazahstanom, Rusijom i Turkmenistanom, najveće je vodeno tijelo na kopnu, otprilike veličine Japana. 

Uz bogatu faunu, uključujući kaspijske kornjače i morune, najveće vrste jesetre od koje se dobiva slavni kavijar, Kaspijsko jezero bogato je prirodnim sirovinama. Rezerve nafte procjenjuju se na 50 milijardi barela, a plina na 300.000 milijardi kubičnih metara.

Zagađenje izazvano eksploatacijom nafte i plina, ali i klimatskim promjenama koje uzrokuju pad razine vode, velika je prijetnja mnogim vrstama, ali i samom jezeru. 

Prljava voda

Nekoliko kilometara od središta Bakua ribari gledaju kako se kapi nafte pojavljuju na površini vode i šire u krugovima. 

"Neke vrste ribe preferiraju onečišćenu vodu pa se okupljaju ovdje", kaže 26-godišnji Rašad. "Voda je prljava", dodaje i pokazuje upecanu plastičnu vrećicu. 

Zbog onečišćenja je ugrožena cijela industrija proizvodnje kavijara. Kao i tuljana, i moruna je 90 posto manje nego prije nekoliko desetljeća, objavila je Svjetska zaklada za zaštitu prirode (WWF). 

"Sjećam se kada je kavijar koštao 10 azerbejdžanskih manata (40 kuna). Danas košta više od 1500 manata (6300 kuna)", rekao je Garajev. 

Aligajdar Mamedov, bivši hidrogeolog koji je postao aktivist zaštite okoliša, kaže da metode istraživanja i crpljenja nafte ubijaju morune. 

"One izazivaju seizmičke eksplozije na jezerskom dnu. Ono kao rezultat biva uništeno, a morune su ribe koje žive na dnu."

Upozorava i na moguće izljeve nafte koji bi u jezeru bili mnogo opasniji za okoliš nego u moru. 

Azerbejdžanska naftna kompanija SOCAR tvrdi da vodi brigu o tome. "Problemi sa zaštitom okoliša uglavnom potječu iz sovjetskog doba kada se nije dovoljno pazilo na okoliš i nije bilo sofisticirane tehnologije kao danas", rekao je glasnogovornik SOCAR-a Ibrahim Ahmadov. 

Ne želimo ga izgubiti

Kaspijsko jezero bilo bi ugroženo i da nema industrije. Zbog globalnog zagrijavanja razina vode pada šest centimetara godišnje. 

Pet zemalja koje dijele Kaspijsko jezero, njihova gospodarstva i njihovi životi ovise o ribarenju, naftnoj industriji i komunikaciji, kaže biolog Elnur Safarov.

"Kada se vodostaj jezera mijenja, mijenja se i društvena i ekonomska situacija duž cijele obale", naglasio je. 

Tek je prošle godine pet zemalja potpisalo sporazum kojim se definira status jezera iako međunarodnog zakonodavnog okvira o upravljanju njime nije bilo još od raspada SSSR-a. 

Sporazum uglavnom regulira upotrebu vojske, iskorištavanje nafte i plina i proizvodnju kavijara pa su aktivisti razočarani što ekološka pitanja nisu dotaknuta. 

Zabrinuti su da bi Kaspijsko jezero moglo doživjeti sudbinu Aralskog koje je gotovo presušilo, što je jedna od najvećih svjetskih ekoloških katastrofa. 

"Bilo bi strašno izgubiti Kaspijsko jezero kao što je izgubljeno Aralsko. Ne želim ni razmišljati o tome. To bi bio zločin", rekao je Safarov.