NAŠA najpoznatija zvjezdarnica, ona u Tičanu, koja je svojim uspješnim sudjelovanjem u otkrivanju i praćenju asteroida stekla svjetsku slavu, ima problem. Moglo bi se dogoditi da zbog svjetlosnog onečišćenja ponovno bude onemogućen njezin rad.

Kažemo ponovno jer je zvjezdarnica već jednom doživjela sudbinu koja joj sada prijeti. Naime, ona je izvorno osnovana 1992. u Višnjanu. S vremenom je postala jedna od 12 najuspješnijih zvjezdarnica svijeta po broju otkrivenih asteroida. No zbog postavljanja neekološke rasvjete i zbog rezultirajućeg porasta svjetlosnog onečišćenja na području cijele Istre 2000. i 2001. godine, nivo sjaja noćnog neba narastao je do kritične razine. Znanstveni rad u Višnjanu postao je otežan, da bi 2001. u potpunosti prestao.

U ožujku je ova zvjezdarnica prestigla čak i NASA-inu

Njezin voditelj, astronom Korado Korlević, entuzijasti Astronomskog društva Višnjan i Općina Višnjan nisu se predali. Zajedničkim snagama uspjeli su izgraditi novu zvjezdarnicu na Tičanu, oko 3 km od Višnjana. Postavljanjem opreme za astronomska i geofizička mjerenja na novoj lokaciji stekli su se uvjeti za nastavak rada na mapiranju Sunčevog sustava, a onamo potom sele i istraživanja i znanstvena edukacija.

U ožujku 2019. zvjezdarnica je ponovno na vrhu - po broju mjerenja postala je druga na svijetu, da bi onda prestigla čak i moćnu NASA-u te izbila na prvo mjesto. Ovim jedinstvenim uspjehom zadužila je i nastavlja zaduživati cijelo čovječanstvo jer radi se o mjerenjima asteroida NEO (NEO = Near-Earth Object) koji su potencijalno opasni za Zemlju.

Svjetlosno onečišćenje je u velikom porastu

Čovječanstvo se od takvih objekata može spasiti samo pravovremenim otkrivanjem i preciznim mjerenjima putanja, u čemu je uloga zvjezdarnice na Tičanu od iznimnog značaja. No problem je u tome što su takvi objekti vrlo slabog sjaja pa zahtijevaju tamno noćno nebo bez svjetlosnog onečišćenja kako bi ih se moglo snimati. Nažalost, svjetlosno onečišćenje u Hrvatskoj u konstantnom je porastu pa bi se bez posebnih mjera zaštite moglo dogoditi da zvjezdarnica Višnjan/Tičan ponovno ne bude mogla nastaviti mjerenja.

Ne treba posebno napominjati da bi gašenje zvjezdarnice Tičan bilo golemi gubitak za Hrvatsku, prvenstveno u području znanosti i njezine popularizacije među mladima, ali ne samo u njemu. Naime, ona predstavlja potencijalno, još uvijek nedovoljno iskorišteno bogatstvo za istarsku turističku ponudu.

Svjetlosno onečišćenje iz raznih izvora iz perspektive Tičana. Snimili: Andej Mohar i Andrej Jakovac iz Tamnog neba Slovenije

Što to prijeti zvjezdarnici Tičan?

Ukratko i pojednostavljeno: zvjezdarnica je ugrožena zbog nekontroliranog rasta svjetlosnog onečišćenja. Čak kad bi se u potpunosti poštivao novi, nedavno doneseni Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, bez posebnih mjera zaštite oko zvjezdarnice, svjetlosno onečišćenje i dalje će pokazivati nezaustavljiv trend rasta. Osim toga, Zakon nije na najbolji mogući način usklađen sa smjernicama EU-a za ekološku rasvjetu, u njemu su napravljeni određeni ustupci lobiju proizvođača i dizajnera rasvjete, a neki novi, najavljeni projekti ne drže se čak ni takvog Zakona.

Primjer su gradovi Rab, Knin, Jastrebarsko te Općina Podbablje, gdje se u natječaju za zamjenu javne rasvjete traže svjetiljke korelirane temperature boje svjetlosti od 4000 Kelvina, iako Zakon zabranjuje postavljanje svjetiljki iznad 3000 K.

Na snimkama napravljenim posebnom kamerom za analizu svjetlosnog onečišćenja (druga slika gore) vidljiv je utjecaj obližnjih gradova na svjetlosno onečišćenje oko zvjezdarnice. Najveći gradovi imaju, naravno, najveći utjecaj, mada se neki od njih, poput Rijeke, Trsta i Kopra nalaze na udaljenostima od 40 i 50 km. No iz snimke napravljene dronom (prva slika gore) može se primijetiti da i obližnje vile za odmor imaju jako velik utjecaj. Ista snimka pokazuje da osvjetljenje odvojka Istarskog ipsilona kod Višnjana, iako opremljeno ekološkom rasvjetom, uzrokuje svjetlosno onečišćenje poput cijelog grada (slike gore). Da to ne mora biti tako, pokazuju pozitivni primjeri Njemačke i Austrije koje čak i bez zakonske regulative nemaju osvijetljene odvojke i odmorišta (usporedite dolje).

Na satelitskim snimkama gore vidi se usporedba rasvjete uz ceste u Istri i u Njemačkoj. U Istri se vidi kako sjaji svako odmorište i čvor dok su u Njemačkoj ceste uglavnom u mraku. Crvena boja označava veće svjetlosno onečišćenje, plava manje.

Građanska inicijativa "Ekorasvjeta" pokrenula je stoga nedavno potpisivanje peticije kojom od hrvatskih vlasti traže da poduzmu neke korake koji bi zvjezdarnici pomogli da nastavi s radom, a zaljubljenicima u zvjezdano nebo i očuvanu prirodu da nastave uživati u jednoj od sve rjeđih oaza u Europi. To bi, prije svega, podrazumijevalo formiranje zone od 25 km oko Tičana u kojoj bi se hitno počele provoditi mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja u skladu s postojećim najboljim praksama u zemljama EU-a. Peticija upozorava da nije dovoljno čekati podzakonske akte novog Zakona o svjetlosnom onečišćenju jer će šteta, dok krene njihova implementacija, već odavno biti učinjena.

Autori peticije posebno ističu da novi Zakon, iako donosi brojne novosti za ograničavanje svjetlosnog onečišćenja, ne predviđa nikakve mjere zaštite područja oko zvjezdarnica, smanjenja intenziteta osvjetljenja tijekom noći, ograničenja za proizvodne pogone te dozvoljava svakakve intenzitete i vrste rasvjeta za vrijeme javnih i privatnih manifestacija i zabava.

"Zato tražimo da Vlada Republike Hrvatske hitno donese podzakonski akt u sklopu Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja kako bi se dodatno zaštitilo područje oko zvjezdarnice na Tičanu, što bi joj omogućilo daljnji rad. Dužnost je Republike Hrvatske da ovako uspješnoj znanstvenoj ustanovi omogući kontinuirani rad na praćenju potencijalnih opasnosti po naš planet.

Mjere zaštite koje zahtijevamo i dalje će omogućiti normalan noćni život, razvoj turizma, odvijanje prometa i sigurnost građana Istre, ali uz smanjenje svjetlosnog onečišćenja. Sve mjere imaju uporište u postojećoj praksi drugih europskih država, preporukama Europske komisije, pa i u samom hrvatskom Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja", poručuju autori peticije koju možete potpisati na ovoj poveznici.

Korlević za Index kaže da je dobro da se o tome sve više govori i piše.

"Pozitivno je da se nešto zbiva. Čak i oni koji izvode rasvjetu počinju sve više misliti kako da se manje onečišćuje. Još da i političari počnu voditi više računa, nešto bi se moglo promijeniti", rekao je naš ugledni astronom.

Peticiju možete potpisati na ovoj poveznici.

Nebo nad Tičanom. Jasno se vidi utjecaj rasvjete iz raznih izvora.