NAKON eksplozije dva tankera norveškog i japanskog vlasnika u Omanskom zaljevu pored obale Irana, tenzije i optužbe oko toga što se dogodilo i dalje ne jenjavaju. Još uvijek nije poznat točan uzrok eksplozija na jednoj od najfrekventnijih tankerskih ruta na svijetu.

Drugi napad na tankere u nekoliko tjedana

Podsjetimo, dva tankera napadnuta su u četvrtak ujutro u Omanskom zaljevu, u neposrednoj blizini obale Irana i strateški važnog Hormuškog tjesnaca kojim se ulazi u Perzijski zaljev. To je drugi napad koji se u posljednjih nekoliko tjedana dogodio u ovoj regiji, što je dovelo do podizanja tenzija između SAD-a i Irana.

Naime, američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je da Iran stoji iza ove posljednje serije "neisprovociranih" napada te da SAD svoje tvrdnje temelji na obavještajnim podacima. S druge strane, viši politički dužnosnik iz Irana rekao je za BBC: "Iran nema nikakve veze s incidentom."

SAD objavio snimku za koju tvrdi da je dokaz o iranskoj odgovornosti za napad

Kako je već objavljeno, da bi potkrijepila svoju verziju događaja vojska SAD-a objavila je video za koji tvrdi da pokazuje kako je Iran uklonio dokaze o mini nakon eksplozije. Na videosnimci se vidi kako manji brod prilazi japanskom tankeru nakon čega jedna osoba uklanja objekt s trupa broda. No ne vidi se mnogo više od toga. Američka vojska smatra da je objekt neeksplodirana mina. Iranski brod približio se tankeru punih osam sati nakon napada i nakon evakuacije posade s njega, piše CNN, a američke vlasti smatraju da su Iranci pokušavali ukloniti preostale mine i tako sakriti dokaze.

SAD-u se pridružila i Velika Britanija. "Zaključili smo kako je sasvim sigurno Iran odgovoran za napade", poručio je u izjavi ministar vanjskih poslova Jeremy Hunt, no nije precizirao kako su to točno zaključili da je Iran "sasvim sigurno" odgovoran za napade. 

Što se dogodilo u četvrtak?

Prema onome što je do sada poznato, nakon što su prošli Hormuški tjesnac, na tankerima Kokuka Courageous i Front Altair ovog četvrtka odjeknule su eksplozije i to u trenutku dok su se nalazili u međunarodnim vodama.

Posadu norveškog tankera spasio Hyundai Dubai, a potom ih preuzeli Iranci

Front Altair je prevozio 75.000 tona nafte iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u Tajvan. Nakon eksplozije, kapetan je odlučio da posada napusti tanker, a 23 člana posade, koji nisu bili ozlijeđeni, preuzeo je teretni brod Hyundai Dubai.

Tajvanska državna naftna kompanija CPC Corp, koja je iznajmila tanker, izjavila je za Reuters kako sumnja da je oko 4 ujutro pogođen torpedom.

Vlasnik tankera, norveška tvrtka Frontline, opovrgnuo je informacije o tome da je tanker potopljen te izjavio kako je posadu sastavljenu od 11 ruskih, 11 filipinskih i jednog gruzijskog građana spasio Hyundai Dubai. U najnovijem priopćenju poručili su da je isključena mogućnost "mehaničke ili ljudske pogreške".

Prema izvještaju američkih obavještajnih službi, koji je vidio CBS News, nedugo nakon što je Hyundai Dubai spasio članove posade tanker su okružili iranski vojni brodovi te su zatražili da im predaju ljude.

Kapetan broda je isprva, nakon što je kontaktirao upravu, odbio iranski zahtjev. Ipak, kapetan je navodno vlastima SAD-a rekao da je "osjećao kako nema izbora" te je naposljetku predao posadu Irancima.

Kontradiktorne informacije oko japanskog tankera

Kokuka Courageous prevozio je oko 25.000 tona metanola iz Saudijske Arabije u Singapur. Njegova 21-člana posada, svi Filipinci, morala je napustiti brod, a ubrzo ih je spasilo plovilo koje je bilo u blizini.

Yutaka Katada, predsjednik japanske tvrtke Kokuka Sangyo koja posjeduje tanker, izjavio je da je pogođen dva puta prije nego što je posada napustila brod.

Nakon što je američka vojska osumnjičila Iran za napad, Katada je izjavio kako su članovi posade prije napada vidjeli "leteće objekte", što je u suprotnosti s onim što tvrde američke vlasti, piše Associated Press. Naime, to bi moglo značiti da tanker nisu oštetile mine.

Što kažu Iranci?

Iranska državna novinska agencija Irna javila je kako se prvi incident dogodio na Front Altairu u 4:20, kada se nalazio oko 46 kilometara od iranske luke Jask.

Irna citira izvor koji tvrdi da je brod iranske ratne mornarice za spašavanje iz provincije Hormozgan morao spasiti 44 člana posade iz dva tankera te ih prebaciti u Jask.

Američki CBS, referirajući se na izvještaj američkih obavještajnih službi, javio je kako je nizozemski brod odgovorio na poziv u pomoć s Kokuka Courageousa te spasio posadu s broda. Slično kao i Hyundai Dubai, okružili su ga iranski vojni brodovi koji su zatražili dozvolu da se ukrcaju kako bi mogli prebaciti posadu i pružiti im pomoć. Za razliku od Kokuka Courageousa, nizozemski brod odbio je iranski zahtjev.

Američka ratna mornarica koja je smještena u Bahrainu izjavila je kako je primila dva odvojena poziva u pomoć, jedan u 3:12, a drugi u 4 sata. 

Američka mornarica izjavila je kako je njihov razarač USS Bainbridge bio u blizini kad se dogodila eksplozija te je preuzeo 21 člana posade Kokuka Courageousa s tegljača.

Drugi incident u kratkom vremenskom razdoblju

Ovo je već drugi napad na tankere koji se dogodio u ovoj regiji u kratkom vremenskom razdoblju.

Naime, četiri tankera oštećena su u eksploziji koja se dogodila u jutarnjim satima 12. svibnja kada su plovili teritorijalnim vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata u Omanskom zaljevu istočno od emirata Fujairah.

Dva su tankera plovila pod zastavom Saudijske Arabije, jedan pod norveškom, a jedan pod onom UAE-a.

U izvještaju Ujedinjenih Arapskih Emirata koji je predan UN-ovom Vijeću sigurnosti stoji da su eksplozije rezultat sofisticirane i koordinirane akcije iza koje najvjerojatnije stoji neka država.

U izvještaju je pisalo kako su operaciju izveli mali brzi brodovi te profesionalni ronioci, a sve eksplozije su se dogodile u sat vremena.

U izvještaju se izravno ne optužuje nijedna država. No predstavnik Saudijske Arabije u UN-u Abdallah al-Mouallimi izjavio je kako vjeruje da je Iran odgovoran za ove napade.

"Vjerujemo kako imamo dovoljno dokaza za to potkrijepiti", rekao je.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton rekao je da su eksplozivne naprave najvjerojatnije iz Irana, no nije predočio nikakve dokaze. Iran je opovrgnuo Boltonove optužbe nazvavši ih "smiješnima".