Puhovski o Škori: On želi biti Tuđman 21. stoljeća
MIROSLAV Škoro danas je u petominutnom obraćanju preko YouTubea naciji objavio da kreće u utrku za predsjednika države. U svom govoru Škoro je istaknuo da želi biti narodni predsjednik, što želi postići jačanjem ovlasti ove funkcije s naglaskom na mijenjanje referendumskih pravila, te se jasno ogradio od sadašnjih političkih elita pozvavši prvenstveno razočarane birače da mu daju glas.
Analitičar Žarko Puhovski za Index je prokomentirao i objasnio što se može iščitati iz najave predsjedničke kandidature popularnog pjevača.
Škoro kao posjednik narodne volje
Puhovski Škorinu najavu kandidature općenito ocjenjuje kao konzekventan populistički program. Smatra da je ono što je rekao očekivano, no bolje formulirano nego što se moglo očekivati.
"Meni se čini da je važno to da se Škoro ograđuje od svih etabliranih političara, da se ograđuje od čitave političke klase kao cjeline, neovisno o svjetonazorskim razlikama'', kaže Puhovski. Dodaje i da je važno to što ima stav da je on posjednik narodne volje.
Škoro kao Aleksandar Karađorđević
"Dakle, narod bi svojim izborom predsjednika sebe, odnosno narodnu volju, delegirao u predsjednika. Tako bi Škoro ukinuo sve institucijske prepreke između sebe i naroda'', kaže Puhovski te dodaje da to malo podsjeća na obraćanje kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. godine, kad je u glasovitom govoru u kojem je uveo šestosiječanjsku diktaturu, rekao ovu rečenicu: "Došlo je vrijeme da se ukinu prepreke između naroda i krune.''
"Sada je vrijeme da se ukinu prepreke između naroda i predsjednika. To je njegov koncept. I to je stav koji je neprijateljski prema političkom pluralizmu. I zato mi se čini s jedne strane opasan za demokraciju, a s druge strane privlačan i prihvatljiv za velik broj ljudi kojima je stranaka i strančarenja na vrh glave'', kaže Puhovski.
Škoro će u prvom krugu oštetiti Grabar-Kitarović i Kolakušića
Puhovski smatra da Škoro može računati na biračko tijelo Kolinde Grabar-Kitarović te eventualno Mislava Kolakušića. Dodaje da bi možda mogao privući i šire biračko tijelo zbog "svog pjevačkog imidža'', no da će pretežno imati desno biračko tijelo.
Prema njegovom mišljenju, Škoro će, dakle, u prvom krugu oštetiti Kolindu Grabar-Kitarović i Mislava Kolakušića. Što se, pak, drugog kruga tiče, Puhovski kaže da i dalje očekuje Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića. U tom slučaju njegovi glasovi idu, dakako, Grabar-Kitarović.
"Naravno, Kolinda Grabar-Kitarović je kandidatkinja za drugi krug uz uvjet da se kandidira, i to kao HDZ-ova kandidatkinja'', kaže Puhovski.
"Ispada da je Škoro intelektualac u odnosu na Kolakušića"
Kad je, pak, o Kolakušiću riječ, mnogi su već primijetili određene sličnosti u pretenzijama obojice da proširuju ovlasti.
"Ispada da je Škoro intelektualac u odnosu na Kolakušića, što je paradoks. I to zato što je njegov program suvisliji, jasnije je formuliran, s pet preglednih točaka", tvrdi Puhovski.
Škoro je u govoru jasno odijelio Hrvate i pripadnike nacionalnih manjina, zalaže se za jaku vojsku, a prijetnju vidi u ilegalnim migrantima, što je, prema Puhovskom, klasičan desničarski stav da je sigurnost važnija od slobode.
Škoro kao Tuđman za 21. stoljeće
"On je veoma inteligentno odlučio pronositi desničarski stav a da nikakve tradicionalne desno-lijeve termine ne koristi, pa ni same nazive desnice i ljevice'', kaže Puhovski koji smatra da on u osnovi pronosi patriotski moment s usputnim pozivanjem na Tuđmana i idejom da dobije poziciju Tuđmana za 21. stoljeće.
"To znači da je malo zgodniji od Tuđmana, ima bolji sluh i manje je zloćudan, ali bi u osnovi htio taj program moćnog predsjednika koji drži sve u rukama i jamči boljitak narodu'', kaže Puhovski te dodaje da je njegov ključni stav da ne smije biti prepreke između naroda i vrhovne vlasti.
Dodaje i da za razliku od Tuđmana koji je bio neka vrsta slijepog crijeva Europe, danas je sa sličnim programom Škoro na razini mode u velikim gradovima.
"To je danas svjetska moda, taj tip populizma. Od Trumpa gore i dolje. I to je veliki problem jer to više nije hrvatska specifičnost i zaostalost nego svjetski trend'', zaključuje Puhovski.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati