HRVATSKA je već duže vrijeme izložena negativnim učincima klimatskih promjena koji utječu na ekosustave, gospodarske sektore i na zdravlje ljudi te uzrokuju značajne ekonomske gubitke koji će u budućnosti ubrzano rasti, osobito ako na vrijeme ne poduzmemo potrebne mjere prilagodbe, upozoravaju hrvatski stručnjaci u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

Hrvatska među tri zemlje s najvećim štetama prema BDP-u

Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) Hrvatska spada u skupinu od tri europske  zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Računa se da su ti gubici, u razdoblju od 1980. do 2013., iznosili oko 2,25 milijardi eura, odnosno u prosjeku oko 68 milijuna eura godišnje.

Oni su značajno porasli tijekom 2014. i 2015. tako da su se u 2015. popeli na oko 2,83 milijarde eura. Pojedini gospodarski sektori u tom su razdoblju bili značajnije pogođeni. Prema nekim procjenama između 2000. i 2007. godine ekstremni vremenski uvjeti nanijeli su poljoprivrednom sektoru štetu od 173 milijuna eura, dok je suša samo u 2003. prouzročila štetu između 63 i 96 milijuna eura energetskom sektoru.

Mediteran i Hrvatska vruća točka klimatskih promjena

Prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja (IPCC, EEA) Sredozemni bazen označen je kao klimatska ”vruća točka“ s posebno izraženim učincima klimatskih promjena. Sve je više dokaza da je Hrvatska vrlo osjetljiva na klimatske promjene, a njezina ranjivost ocjenjuje se kao velika.

Ranjivost nekih gospodarskih sektora gotovo je akutna, naročito poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma jer uspješnost svih tih sektora u velikoj mjeri ovisi o klimatskim čimbenicima.

Stupanj ranjivosti Hrvatske moguće je ocijeniti već i na temelju podatka da se udio samo poljoprivrede i turizma u ukupnom hrvatskom BDP-u u 2018. kretao oko jedne četvrtine. Iznimna ranjivost gospodarstva na klimatske promjene može se negativno odraziti na ukupni društveni razvoj, a posebice na ranjive skupine. Zato se društva koja ne počnu na vrijeme provoditi mjere prilagodbe mogu suočiti s katastrofalnim posljedicama za okoliš i ekonomiju, čime se ugrožava njihov održivi razvoj.  

Trošak ulaganja u mjere prilagodbe klimatskim promjenama danas smanjit će trošak saniranja mogućih šteta u budućnosti, upozoravaju u uvodu dokumenta stručnjaci.

Iz teksta Strategije izdvojili smo najvažnije dijelove koji jasno pokazuju da bi Hrvatska zbog klimatskih promjena i njihovih različitih čimbenika mogla trpjeti velike štete upravo u nekim od najvažnijih grana svoje privrede. Kako bismo ih ilustrirali, u suradnji s klimatologom dr. sc. Ivanom Güttlerom iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) sastavili smo infografiku koja to pregledno prikazuje (druga dolje). Također vam ponovno donosimo infografiku koja predstavlja glavne klimatske projekcije za Hrvatsku u umjerenom scenariju porasta emisije stakleničkih plinova (prva dolje).

Porast temperature

Porast prosječnih, minimalnih i maksimalnih temperatura već se godinama bilježi u svim dijelovima Hrvatske.

U razdoblju od 2041. do 2070. najveći porast srednje temperature zraka, do 2,2°C, očekuje se na Jadranu i to ljeti i u jesen. Zimi i u proljeće najveći projicirani porast temperature nešto je manji - do oko 2,1°C, odnosno 1,9°C u kontinentalnim krajevima.

Zimi i u proljeće prostorna razdioba porasta temperature obrnuta je od one ljeti i u jesen: porast je najmanji na Jadranu, a veći prema unutrašnjosti.

Toplinski valovi

U razdoblju 2011. - 2040. godine ljeti se očekuje porast broja vrućih dana (kad je maksimalna temperatura veća od 30°C), što bi moglo prouzročiti produžena razdoblja s visokom temperaturom zraka (toplinski valovi). Povećanje broja vrućih dana s prosjeka od 15 do 25 dana u razdoblju referentne klime (1971. - 2000.) u većem dijelu Hrvatske moglo bi se kretati između 6 i 8 dana te više od 8 dana u istočnoj Hrvatskoj i ponegdje na Jadranu. Trend će se nastaviti u razdoblju 2041. - 2070. u kojem se u čitavoj Hrvatskoj očekuje porast od nešto više od 12 vrućih dana.

Oborine

Oborine se u Hrvatskoj neće drastično mijenjati. U istočnim ravničarskim krajevima one će na godišnjoj razini malo rasti, dok će u ostalim područjima malo padati. No njihova razdioba po sezonama bit će nepovoljna - zimi, kada najmanje trebaju, one će se povećavati, a ljeti, kada najviše trebaju, one će se smanjivati. To će imati negativne efekte na brojne važne sektore, od hidrološkog i hidroenergetskog, do poljoprivrednog i turističkog.

Najveće smanjenje očekuje se u predjelima od južne Like do zaleđa Dalmacije uz granicu s BiH (oko 40 mm) i u najjužnijim kopnenim predjelima (oko 70 mm).

Suše

U razdoblju 2011. - 2040. godine broj sušnih razdoblja mogao bi se povećati u jesen u gotovo čitavoj zemlji te u sjevernim područjima u proljeće i ljeti. Zimi bi se broj sušnih razdoblja smanjio u središnjoj Hrvatskoj, a ponegdje u primorju u proljeće i ljeti.

Do kraja 2070. očekuje se povećanje broja sušnih razdoblja u praktički svim sezonama. Najizraženije bi bilo u proljeće i ljeti, a nešto manje zimi i u jesen.

Poplave

Istraživanja generalno ukazuju na „negativne“ trendove, prema kojima se očekuje povećanje brzine izmjene malih i velikih voda. Što se tiče poplava, očekuje se povećanje rizika od poplava zbog promjena trajanja, intenziteta i učestalosti ekstremnih oborina, u kombinaciji s promjenama u načinu korištenja zemljišta.

Povećanje rizika od poplava u priobalnom i otočnom području dogodit će se i zbog podizanja razine mora.

Podizanje razina mora

Razine Jadranskog mora do kraja 21. stoljeća rast će u rasponu između 32 i 65 cm. Neki stručnjaci stoga smatraju da je sasvim opravdano reći da će trebati iseliti prvi red do mora.

Očekivanom porastu naročito će biti izloženi otoci i priobalje, odnosno niske obale i plaže, ali i obalna infrastruktura. S obzirom na nisku nadmorsku visinu, potencijalno vrlo ranjiva mjesta su primjerice naselja na otocima Cres, Mali i Veli Lošinj, Krk, Rab, Pag, Murter, Krapanj, Supetar, Bol, Stari Grad, Vis, Vela Luka, Korčula i dr. te brojna mjesta duž obale kao što su Umag, Novigrad, Rijeka, Bakar, Nin, Sukošan, Vodice, Šibenik, Trogir, Kaštela, Split, Makarska, Ston, Dubrovnik i dr. Porast će imati utjecaj i na riječna ušća, priobalna jezera (npr. Vransko) i priobalna močvarna područja (npr. delta Neretve).

S druge strane visoke i stjenovite obale gotovo da neće biti pogođene.

Snježni pokrov

Do 2040. zimi je projicirano značajno smanjenje snježnog pokrova. Ono će biti najveće u Gorskom kotaru - nešto manje od 50%. U razdoblju 2041. - 2070. očekuje se daljnje smanjenje u čitavoj Hrvatskoj.

Požari

U skladu sa zemljopisnim položajem, u Hrvatskoj postoji značajna ugroženost od požara raslinja u priobalnom pojasu i na otocima. Rizik je posebno izražen u ljetnim mjesecima i u sušnim vremenskim razdobljima.

Sveukupno gledano u Hrvatskoj na području mediteranskih šuma nastane oko 3/4, a na kontinentu 1/4 šumskih požara, dok od ukupnih opožarenih površina čak 90% čine područja na kršu.

U Hrvatskoj oko 23% šumskih površina spada u površine za koje vrijedi opasnost I. stupnja (vrlo velika opasnost), 45% je II. stupnja (velika opasnost), 30% III. stupnja (umjerena opasnost), a samo 2% površina pripada u kategoriju IV. stupnja (mala opasnost).

Požari stvaraju znatne izravne i posredne štete, no također mogu utjecati na percepciju globalne sigurnosti zemlje tijekom turističke sezone.

Učestalija pojavnost sušnih razdoblja i ostalih ekstremnih meteoroloških uvjeta poput jakog vjetra, visoke temperature i suhoće zraka dodatno će utjecati na opsege požara.

Zdravlje

Rekordni toplinski val koji je 2003. pogodio Europu odnio je najmanje 35.000 života. Procjenjuje se da je u kolovozu 2003. stopa smrtnosti u Hrvatskoj bila za 4% viša. S porastom broja vrućih dana i maksimalnih temperatura, ovaj problem postajat će sve izraženiji pa će trebati pronaći odgovarajuće javnozdravstvene odgovore.

Ekstremne hidrološke prilike utječu, a s klimatskim promjenama će još više utjecati, i na zdravstvene prilike - kako u pogledu otežanih uvjeta osiguranja dostatnih količina pitke vode za potrebe stanovništva, tako i u pogledu rizika da velike vode i poplave utječu na mogućnost pojava hidričnih epidemija.

Za očekivati je da će se neke bolesti svojstvene toplijim suptropskim i tropskim krajevima sa zatopljenjem širiti u sjevernija područja.

Poljoprivreda

Prema nekim predviđanjima poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Očekuje se da će se zbog njih do 2050. prinos sadašnjih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj smanjiti za 3-8%. Sve dulja i češća sušna razdoblja, kao i sve veća ugroženost poljoprivrednih kultura od toplinskog stresa tijekom posljednjih desetljeća, posebice u Dalmaciji, jasan su signal, prije svega voćarima, maslinarima i vinogradarima, da počnu s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Suša u ljetnim mjesecima bila je u razdoblju od 1980. - 2014. najveći pojedinačni uzrok šteta koje hrvatskoj poljoprivredi nanosi klimatska varijabilnost. Ona je u razdoblju od 2013. - 2016. prouzrokovala štetu od ukupno 3 milijarde kuna, što je jednako 43% izravnih potpora isplaćenih za poljoprivredu u istom razdoblju.

Poljoprivreda je u svijetu najveći korisnik voda. Za očekivati je da u uvjetima klimatskih promjena i u Hrvatskoj jedna od mjera prilagodbe bude razvoj navodnjavanja. Za te potrebe nužno je planirati i graditi sustave za prostorno-vremensku redistribuciju voda, što će s druge strane stvarati pojačane pritiske na prirodne vodne sustave.

Očekivani povećani rizici od poplava predstavljaju jedan od najvećih izazova u sektoru upravljanja rizicima u poljoprivredi.

Glavni očekivani utjecaji klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ranjivost u sektoru poljoprivrede su skraćivanje vegetacijskog razdoblja kukuruza uz niže prinose; niži prinosi svih kultura i povećanje potrebe za vodom.

Duži vegetacijski period omogućit će uzgoj nekih novih kultura i sorti, dok će učestalije poplave i stagnacija površinske vode smanjiti ili posve uništiti neke prinose.

Turizam

Glavne promjene klimatskih elemenata koji će djelovati na turistička kretanja odnose se na povećanje temperature, povećanje sunčevog zračenja i smanjenje količina oborina koje će rezultirati smanjenom raspoloživosti vode. Zbog klimatskih promjena sjeverna područja Europe mogla bi postati atraktivnija za odmor tijekom ljetnih mjeseci, a Mediteran i Hrvatska u ostalim dijelovima godine.

Turizam je jedan od sektora koji ima najvidljiviju međusektorsku povezanost s energetskim sektorom, ali i drugim sektorima u kontekstu ranjivosti na utjecaj klimatskih promjena. Naime, dok će se zbog blažih zima i toplijih ostalih godišnjih doba turistička sezona produžavati, istovremeno će rasti potrebe za sigurnom opskrbom vodom, energijom i hranom, što će s klimatskim promjenama biti sve teže osiguravati.

U očekivanim uvjetima klimatskih promjena očekuju se povećani pritisci na vodne resurse kako u pogledu oduzimanja voda iz prirodnih sustava, tako i povrata dijelom pročišćenih otpadnih voda u te sustave koji će imati smanjenu moć samopročišćavanja zbog rasta temperatura.

Očekivani porast temperature mogao bi utjecati na ukupno povećanje broja turista tijekom cijele godine, što direktno dovodi do povećanja neposredne potrošnje energije, a time i do potrebe povećanja proizvodnje ili uvoza energije. U ljetnoj i jesenskoj sezoni koja je povoljnija za sektor turizma raste potreba za hlađenjem, odnosno povećava se potražnja za električnom energijom. Istovremeno smanjenje količine oborina upravo u ljetnim i jesenskim mjesecima utječe na smanjenje proizvodnje električne energije iz hidroelektrana.

Treba očekivati i određene gubitke u turizmu zbog ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja. Također je za očekivati porast broja područja s padajućom kakvoćom vode za piće te broja područja s padajućom kakvoćom morske vode.

Hidroenergetika

Hidroenergetika je neposredno ovisna o hidrološkim prilikama, a povećana javljanja ekstremnih hidroloških prilika sigurno će nepovoljno djelovati na taj sektor.

Globalni porast temperature u svim sezonama uzrokuje povećanje potrošnje energije za hlađenje u ljetnom periodu i smanjenje energije potrebne za grijanje u zimskom periodu. 

Ekstremni klimatski događaji, kakvi će biti učestaliji, negativno utječu na proizvodnju, prijenos i distribuciju energije.

Smanjenja količina oborina u ljetnom periodu uzrokuje manji doprinos hidroelektrana uz istovremeno povećanje potrebe za električnom energijom u ljetnim mjesecima.

Smanjenje količina oborina postaje problem i kod sustava protočnog hlađenja termoelektrana, što se također negativno odražava na proizvodnju.

Šumarstvo

Na štete u šumarstvu ponajviše će utjecati povećanje broja šumskih požara koji se očekuju s porastom temperatura i povećanjem broja suša u najosjetljivijim, priobalnim područjima te s povećanjem ekstremnih meteoroloških pojava.

Također je za očekivati rast površina šuma zahvaćenih šumskim štetnicima koji se javljaju kao posljedica klimatskih promjena. Jedan takav aktualan primjer je mediteranski potkornjak (lat. Orthotomicus erosus) koji napada stabla oštećena ekstremnim vremenskim pojavama, a koji je počeo napadati alepski bor duž naše obale, među ostalim i na Marjanu u Splitu.

Ribarstvo

U sektoru ribarstva klimatske promjene predstavljaju dodatni pritisak na morski ekosustav koji je već pod utjecajem brojnih antropogenih čimbenika, osobito prelova, uništenja staništa i onečišćenja. Temperatura Jadranskog mora vjerojatno će porasti za 1,6 do 2,4°C do 2070. godine, što će imati za posljedicu migraciju riba u dublje vode i prema sjeveru, veću brojnost invazivnih vrsta i smanjenje ili nestanak domaćih vrsta te promjenu u izboru vrsta za uzgoj. Porast temperature i smanjena količina slatkih voda ograničit će dostupnost vode za slatkovodni uzgoj. Pozitivni učinci porasta temperature vode bit će ubrzani rast i kraći uzgojni ciklus.  

Kiselost Jadranskog mora mogla bi porasti za 0,1 do 0,2 stupnja pH što će u određenim područjima onemogućiti uzgoj školjkaša.

U uzgoju će utjecaj biti dvojak, pozitivan za uzgoj toploljubivih vrsta (tune i komarče), a negativan za uzgoj hladnoljubivih vrsta (lubina i kamenice).

Rizike će predstavljati i povećana kontaminacija riba zbog klimatskih promjena, među ostalim, novim vrstama parazita. Također, u slučaju neprimjerenih postupanja s ulovljenom ribom moguć je sve veći utjecaj meteoroloških parametara na pojavnost histaminskih trovanja zbog propusta tijekom transporta i distribucije plave ribe. Naime, plava riba bogata je histaminom, a djelovanje različitih bakterija može uzrokovati povećanje njegovih razina pa i trovanje.

Visoka cijena prilagodbe

U svijetu postoje brojne zemlje koje će klimatske promjene pogoditi mnogo snažnije nego Hrvatsku. Posebno to vrijedi za priobalne i otočne zemlje s malim nadmorskim visinama. Procjenjuje se da bi porast razina mora do 2140. mogao potopiti područja na kojima danas živi oko 1,3 milijarde ljudi.

Primjerice, najviša prirodna visina arhipelaga Maldiva koji se sastoji od oko 1200 otoka je oko 2,5 metara. To znači da će veliki dio njih do kraja stoljeća dobrim dijelom ili potpuno nestati pod morem. Mohamed Nasheed, bivši predsjednik te države koja uglavnom ovisi o turizmu i ribarstvu, 2008. iznio je ideju o kupovini zemljišta i preseljenju cijele nacije od nešto manje od pola milijuna stanovnika u neka druga područja u svijetu. Nakon njegova odlaska, nove vlasti odlučile su se za nasipavanje i podizanje visine nekih koraljnih grebena te preseljenje stanovništva na otoke s višom nadmorskom visinom. U skladu s time krenuli su u projekt izgradnje velikog umjetnog otoka Hulhumale i grada koji će se zvati Grad Nade. Kada bude dovršen, oko 2023. trebao bi moći udomiti oko 130.000 stanovnika.

Jedna od prvih većih žrtava klimatskih promjena je Bangladeš iz kojeg već danas godišnje emigrira oko pola milijuna stanovnika, ponajviše zbog klimatskih promjena koje uzrokuju smanjen dotok voda velikih rijeka, a s njima i zasoljenje ušća i poljoprivrednih površina uz njih.

Jedna studija, objavljena u časopisu PNAS, pokazala je da se čak i rat u Siriji dijelom može pripisati višegodišnjim sušama koje su od 2007. do 2010. otjerale oko 1,5 milijuna stanovnika sa sela u gradove.

Neki gradovi, među kojima indijski Chennai, već sada imaju velikih problema s pitkom vodom. Taj grad s devet milijuna stanovnika trpi sušu već dvije godine, a postoji mogućnost da bi do kraja ove mogao postati nemoguć za život.

Procjene prilagodbe za Hrvatsku

Neke zemlje, osobito siromašne, a jako ranjive, teško će se prilagoditi klimatskim promjenama pa se očekuje da će do 2050. u svijetu biti oko 200 milijuna klimatskih izbjeglica. U slučaju Hrvatske cijena prilagodbe ne bi trebala biti previsoka.  

Ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbu Strategije prilagodbe za razdoblje do 2040. godine u ovom se trenutku procjenjuje na oko 27 milijardi kuna (oko 3,6 milijardi eura).

Više od polovice tog iznosa otpada na provedbu „strukturnih“ mjera i to ponajviše u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u manjoj mjeri energetike i turizma. Ulaganja u prva dva sektora mogu se smatrati „neupitnim mjerama“, odnosno mjerama koje se ionako planiraju provesti, a njihovi će učinci biti pozitivni i za prilagodbu klimatskim promjenama.

Prosječni godišnji trošak provedbe Strategije prilagodbe bio bi oko 1,3 milijardi kuna (oko 183 milijuna eura). To se može činiti velikim iznosom, no treba ga usporediti s iznosom prosječnih godišnjih šteta (u razdoblju od 1980. do 2015. godine) u Hrvatskoj i to samo od posljedica ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja koje su do sada registrirane (oko 80 milijuna eura godišnje). U slučaju da se ništa ne poduzme, ovaj iznos bi u kontekstu projiciranih klimatskih promjena s godinama mogao samo rasti ozbiljno ugrožavajući održivi razvoj Hrvatske. Pod pretpostavkom da će ove mjere doprinijeti pozitivnim gospodarskim učincima, može se zaključiti da će korist od provedbe Strategije prilagodbe, unatoč visokim troškovima, biti značajna, poručuju autori dokumenta.

No, kao i uvijek i u svemu, pitanje je hoće li biti političke volje za provođenje Strategije te hoće li ona biti pravovremena i dovoljna.