TINEJDŽERSKA klimatska aktivistkinja Greta Thunberg jučer je nesumnjivo bila glavna zvijezda summita Ujedinjenih naroda za klimatsku akciju u New Yorku.

Njen nastup, u kojem je okupljenim svjetskim liderima poručila da su joj "ukrali snove i djetinjstvo ispraznim riječima" oko borbe protiv klimatskih promjena i da im "nikad neće oprostiti" ako njenu i iduće generacije odluče iznevjeriti, još dugo će se pamtiti, citirati i komentirati - bilo u afirmativnom ili negativnom tonu.

>> Pogledajte emotivan govor o kojem svi pričaju: "Kako se usuđujete? Ljudi umiru"

No u pozadini gorljivog nastupa ove švedske tinejdžerice koja je za jedne moralna liderica našeg doba, a za druge izmanipulirana djevojka s mentalnim problemima koja ne bi trebala dobiti svjetsku pozornost, održao se UN-ov summit.

A taj je klimatski summit je vrlo važan iz jer se nalazimo u kritično bitnom trenutku po pitanju globalnog zagrijavanja, odnosno klimatskih promjena i pokušaja da se zaustave ili barem ublaže koliko je moguće.

Šezdesetak svjetskih lidera okupilo se na summitu u organizaciji UN-ova glavnog tajnika Antonia Guterresa koji im je prethodno dao do znanja da mogu govoriti na summitu samo ako su došli s pripremljenim akcijskim planovima za smanjenje emisija ugljika, odnosno stakleničkih plinova.

Trump nakratko došao pa pričao da vjeruje u čistu vodu i zrak

Nije stoga ni čudno da američki predsjednik Donald Trump, notorni klimatski skeptik i zagovornik ugljena i nafte koji je povukao SAD iz povijesnog Pariškog sporazuma o klimi, nije održao govor na summitu u New Yorku. Umjesto toga, nakratko je došao u UN-ovu dvoranu novinarima govorio uglavnom o aferi u kojoj se našao oko Ukrajine i svog demokratskog suparnika Joea Bidena.

Na temu samog summita rekao je samo da "vjeruje u čisti zrak, čistu vodu i sve zemlje bi se trebale naći zajedno i učiniti to, i trebale bi to učiniti same". 

>> Trump se ruga tinejdžerici Greti Thunberg

Iako je prošao ravno pored Grethe Thunberg, Trump ju je ignorirao, ali joj se zato kasnije narugao na Twitteru. "Ona se čini kao sretna, mlada djevojka koja se raduje sjajnoj budućnosti. To je tako lijepo vidjeti!" napisao je uz poveznicu na njezin govor. 

Upravo su te su emisije stakleničkih plinova na bazi ugljika, proizvedene ljudskom djelatnošću poput izgaranja fosilnih goriva i deforestacijom, uzrok globalnog zagrijavanja prema velikoj većini klimatskih znanstvenika. 

Glavni tajnik UN-a: Svijet je u dubokoj klimatskoj rupi, ali nije prekasno

Guterres je pak rekao da je svijet u "dubokoj klimatskoj rupi" i da je hitna akcija potrebna. "Vrijeme istječe, ali nije prekasno", dodao je.

Na summitu se, zaključuje UN u izvještaju za medije, ostvario značajan korak naprijed u nacionalnim ambicijama i akcijama privatnog sektora na putu prema ključnom roku za klimu 2020. Predstavnici država i privatnog sektora iznijeli su velike najave i pokazali kako prepoznaju da se akcija zbog klimatskih promjena mora ubrzati. 

Čak 77 zemalja obvezalo se da će smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050., a još 50 zemalja objavilo je da će ili pojačati svoje nacionalne planove za akciju (koji su predviđeni Pariškim sporazumom o klimi 2015.) do 2020. ili da su veće započeli taj proces. I gradonačelnici preko 100 velikih svjetskih gradova najavili su značajne konkretne korake za borbu protiv klimatskih promjena.

Preko 100 poslovnih lidera iznijelo je konkretne planove za doprinos ciljevima iz Pariškog sporazuma i ubrzanje tranzicije od "sivih" na "zelene" izvore energije. Riječ je o direktorima tvrtki koje imaju preko 2 bilijuna dolara vrijednosti, navodi se u UN-ovu izvještaju. 

Merkel obećala odvojiti 4 milijarde eura za borbu protiv klimatskih promjena

Njemačka kancelarka Angela Merkel, u upadljivom kontrastu s Trumpom, u svom je nastupu pred UN-om najavila da će njena zemlja udvostručiti iznos koji se obvezala odvojiti za borbu protiv globalnog zagrijavanja, s dvije na četiri milijarde eura. Obećala je i da će Njemačka biti "ugljično neutralna", odnosno imati nultu stopu emisija do 2050.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je pak da su međunarodne organizacije obećale dati još 500 milijuna dolara dodatne pomoći za zaštitu tropskih šuma. Najavio je i da Francuska neće sklapati sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama čije politike se kose s Pariškim sporazumom.

EU je najavio da će 25% sljedećeg europskog proračuna biti namijenjeno za aktivnosti vezane uz klimatske promjene. 12 zemalja obvezalo se da će financijski doprinijeti Zelenom klimatskom fondu, službenom UN-ovu mehanizmu za pomoć zemljama u razvoju oko prilagodbe i ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

Velika Britanija je također najavila da će udvostručiti svoj budžet za međunarodnu pomoć na 112 milijardi funti za razdoblje od 2020. do 2025.

Indijaiznijela ambiciozne planove, i Rusija će ratificirati Pariški sporazum

Indija je pak obećala da će povećati kapacitet svojih obnovljivih izvora energija na impresivnih 175 gigawatta do 2022. i na 450 GW u budućnosti. Kina je rekla da će smanjiti emisije ugljika za preko 12 milijardi tona godišnje i slijediti put prema održivom gospodarskom rastu. Čak je i Rusija najavila da će ratificirati Pariški sporazum, čime će se broj zemalja koje su ga ratificirale popeti na 187.

Premijerka Novog Zelanda Jacinda Ardern pohvalila se da se u njenoj zemlji stvari "počinju mijenjati nabolje": "Naše bruto emisije (stakleničkih plinova) dosegle su vrhunac 2006., preko 80% naše električne energije već dolazi od obnovljivih hidroelektrana i vjetroelektrana, a započeli smo i s realizacijom ambiciozne agende. Predložili smo zakon o nultoj stopi ugljika u parlamentu, a svrha mu je osigurati da Novi Zeland živi unutar praga zagrijavanja od 1,5 stupnjeva Celzija, što je potrebno da se izbjegnu katastrofalne vremenske neprilike za naše pacifičke susjede", navela je Ardern.

"Donijeli ste zamah u suradnji i ambiciji. Ali imamo još dug put pred sobom. Trebamo konkretne planove, više ambicija više zemalja i više tvrtki", zaključio je Guterres na kraju summita.

Poanta šefa UN-a i drugih svjetskih lidera, kao i Grete Thunberg, jasna je: vrijeme za sprečavanje katastrofalnih posljedica klimatskih promjena istječe, ali još uvijek nije prekasno.

Jubilarna 25. Konferencija o klimatskim promjenama UN-a (COP 25), koja će se održati u Santiagu u Čileu od 2. do 13. prosinca ove godine, bit će još važnija.

Dosadašnja praksa, činjenica da su ciljevi iz Pariškog sporazuma neobvezujući i da se najveća svjetska ekonomija iz njega izuzela, kao i univerzalna sklonost političara da daju obećanja kojih se ne drže, razlozi su za pesimizam. Ali ambiciozne najave sa summita i energija iza globalnog pokreta za klimu ipak pružaju nadu.