U HRVATSKOJ je 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te smo prema statistici među prvih pet europskih zemalja s tim problemom, a istovremeno se djeci u osnovnim školama kao mliječni obrok daju pizze i sokove ili krafne, kroasane i bureke. To je lako vidjeti kad pregledate školske jelovnike postavljene na stranicama škola. Za ručak im često daju i hrenovke koje prema Nacionalnim smjernicama za prehranu u školama pak treba izbjegavati.

Posljednje provedeno istraživanje o debljini djece u Hrvatskoj "Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016." koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), pokazalo je da 31 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Također, gledano po regijama, najveći je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u kontinentalnoj, njih 35,6 posto, dok je najviše dječaka u jadranskoj regiji, 42,2 posto.

Istraživanje koje je proveo HZJZ pokazalo je da više od tri puta tjedno 4,3 posto djece jede pizzu, pržene krumpiriće, hamburger ili kobasice, njih 27 posto jede kolače, krafne ili pite, 31,1 posto ih jede čokoladu ili bombone, dok 29,1 posto djece više od tri puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom. Štoviše, 66,5 posto djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8 posto povrće. Iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu, 22,9 posto školske djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno doručak.

HZJZ: Školama šaljemo jelovnike sa zdravim obrocima

Razgovarali smo s Ivanom Šimić, nutricionisticom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja radi na projektu Živjeti zdravo, započetom 2016. godine.

Njen je posao pripremati zdrave jelovnike i slati ih školama kako bi djeci pripremali zdrave obroke.

"Prve dvije godine projekta su bile pripreme, obilazile su se škole po Hrvatskoj kako bismo vidjeli stanje, a potom su se preko županijskih zavoda za javno zdravstvo davale upute školama kako poboljšati stanje. Zatim smo lani počeli slati jelovnike školama kojih se ne moraju striktno pridržavati, ali da im barem budu smjernica kako osmisliti jelovnike da se djeca u školama zdravo hrane", rekla nam je Ivana Šimić.

Neke škole nemaju kuhinje pa djeci daju suhe obroke

Istaknula je kako još uvijek u nekim županijama dio škola nema kuhinje pa djeci daju suhe obroke.

"U sklopu ovog projekta pomažemo školama da se drže Nacionalnih smjernica za prehranu učenika u osnovnim školama koje su izdane još 2013. godine, a kojih se zapravo moraju držati. Cilj je unaprjeđenje školskih jelovnika prema normativu iz tih nacionalnih smjernica u kojima jasno stoji koje namirnice treba redovito davati djeci, a koje ponekad dati, a koje izbjegavati", rekla nam je Šimić.

Iako su obavezne držati se Nacionalnih smjernica za prehranu učenika, dosta škola ih se ne drži

Kazali smo joj kako smo provjerili jelovnike škola diljem Hrvatske i vidjeli da neke škole imaju zdrave jelovnike, dok druge djeci redovito daju pizze, bureke, kroasane i druge pekarske proizvode.

"U praksi se pokazalo da se sve škole ne drže tih nacionalnih smjernica, no ne mogu reći koja županija je najbolja, a koja najgora jer u svakoj postoje škole koje se trude i gdje djeca zaista jedu zdravo, a postoje i one gdje se djeci redovito daju pizze, bureci, lisnata", rekla nam je Šimić.

Upravo se u Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama kojeg bi se morale držati sve škole, navodi hrana koju treba izbjegavati, a među njima su na prvom mjestu pekarski proizvodi, što se može vidjeti u tablici ispod.

Gradovi sufinanciraju prehranu u školama, evo koliko

Inače, svi gradovi u Hrvatskoj sufinanciraju prehranu u školama i to za učenike koji spadaju u određene socijalne kategorije, a ostalima prehranu plaćaju roditelji. Mi smo provjerili kakva je situacija u četiri najveća hrvatska grada - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Grad Zagreb u ovoj školskoj godini izdvojio je 24.000.000 kuna za sufinanciranje prehrane u osnovnim školama i to za oko 44.300 od ukupno 60.563 učenika. Pravo na besplatnu prehranu u zagrebačkim osnovnim školama imaju učenici korisnici zajamčene minimalne naknade ili obitelji učenika koje ostvaruju navedeno pravo, učenici čiji su roditelji nezaposleni i redovno su prijavljeni Zavodu za zapošljavanje ili posljednja dva mjeseca nisu primili plaću (odnosi se na oba roditelja, odnosno samohranog roditelja), djeca invalidi III. i IV. kategorije, djeca invalida Domovinskog rata, djeca osoba s invaliditetom (100% i 90%).

Učenici koji primaju dječji doplatak imaju pravo na sufinancirani mliječni obrok, ručak i užinu, uz uvjet da su uključeni u produženi boravak pa imaju ručak po cijeni od 6,50 kuna, a užinu po cijeni od 2,00 kune. Ostali učenici plaćaju ručak po cijeni od 9 kn i užinu po cijeni od 2,50 kn.

Grad Split je pak temeljem Odluke o socijalnoj skrbi osigurao sredstva za besplatne marende splitskih osnovaca i za troškove prehrane učenika u cjelodnevnom boravku. Svima koji ostvaruju pravo na besplatnu marendu sufinancirat će se troškovi sa 150 kuna, a prehrana u cjelodnevnom boravku s 450 kuna mjesečno, a pravo na to ima 1660 djece.

Pravo na sufinanciranje od 450 kuna mjesečno ostvaruju učenici čija obitelj ima rješenje Centra o priznatom pravu na zajamčenu minimalnu naknadu, dijete hrvatskog ratnog vojnog  invalida  ili  mirnodopskog vojnog invalida ili civilnog invalida rata s utvrđenim stupnjem invaliditeta od 70% i većim, dijete samohranog roditelja, dijete iz obitelji s troje i više djece pod uvjetom da prima dječji doplatak, dijete iz obitelji u kojoj su oba roditelja/skrbnici nezaposleni, dijete s teškoćama u razvoju te djeca koja su smještena u udomiteljsku obitelj ili socijalnu ustanovu.

Svi učenici 70 osnovnih škola koje djeluju na području Osječko-baranjske županije već drugu godinu imaju besplatan obrok. Kroz projekt "Školski obrok za sve" sredstva za obroke za više od 18.000 učenika od početka 2018. godine osigurava Županija uz djelomično sufinanciranje jedinica lokalne samouprave. Županija osigurava 12 milijuna kuna, a općine i gradovi oko 5 milijuna kuna.

Grad Rijeka pak učenicima iz kućanstava koje ispunjavaju uvjete Socijalnog programa, tijekom školske godine subvencionira troškove marende i prehrane u produženom boravku učenika osnovnih škola u iznosu od 300.000 kuna.