VIŠE od 11.000 znanstvenika iz 153 države proglasilo je izvanredno stanje za klimu upozorivši da ono može donijeti "nezamislive patnje" ako se hitno ne poduzme akcija radi očuvanja biosfere.

"Znanstvenici imaju moralnu obvezu jasno upozoriti čovječanstvo na bilo koju veliku egzistencijalnu prijetnju", kažu potpisnici teksta objavljenog u utorak u časopisu Bioscience.

"Unatoč 40 godina svjetskih pregovora o klimi, uz nekoliko iznimaka, općenito smo poslovali uobičajeno i uvelike smo propustili uhvatiti se u koštac s tim osjetljivim pitanjem", piše savez znanstvenika, a predvode ih William Ripple i Christopher Wolf sa sveučilišta (američke savezne) države Oregon.

"Klimatska kriza stigla je i ubrzava se brže nego što je većina znanstvenika očekivala", pišu potpisnici.

Šest koraka

Preporučuju šest koraka koji bi trebali ublažiti najpogubnije učinke klimatskih promjena: zamijeniti fosilna goriva niskougljičnim obnovljivim izvorima; smanjiti emisije onečišćivača poput metana; zaštititi ekosustave na Zemlji; jesti uglavnom hranu baziranu na biljkama, a manje na proizvodima životinjskog podrijetla; stvarati gospodarstvo bez korištenja ugljika; stabilizirati svjetsku populaciju koja se povećava za više od 200.000 ljudi svakoga dana.

Smanjenje otpadaka hrane kritičan je problem jer znanstvenici upućuju da najmanje trećina sve hrane koju proizvedemo završi u smeću, a u proizvodnji te hrane stvorene su goleme nepotrebne emisije stakleničkih plinova.

"Naši ciljevi moraju se okrenuti od rasta BDP-a i stremljenja za bogatstvom prema održavanju ekosustava i poboljšanju ljudskog blagostanja prioritetizirajući osnovne potrebe i smanjujući nejednakost", navode znanstvenici.

Naš jedini dom

Znanstvenici kažu da su ohrabreni nedavnim manifestacijama mladih ljudi koji petkom upozoravaju vlade da krenu u akciju za spas planeta kao i drugim temeljnim kampanjama. 

Kao Savez svjetskih znanstvenika potpisnici ističu da su spremni pomoći vladama i svim koji donose odluke u poslovanju i razvoju u ostvarenju pravednog prijelaza na obnovljivu i pravednu budućnost.

Čovječanstvo treba postupati tako "da održi život na planetu Zemlji, našem jedinom domu", navode potpisnici. 

Porast razine mora prijeti milijunima

Stotine milijuna ljudi mogle bi ostati bez svojih domova zbog porasta razine mora u sljedećih 30 godina, pokazuje studija objavljena prije tjedan dana u časopisu Nature Communications.

Očekivani porast razine mora u tom razdoblju je od 0,6 do 2,1 metra.

Tako će do 2050. površina na kojoj trenutno živi oko 300 milijuna ljudi pasti ispod nadmorske visine prosječne poplave, dok će do 2100. površina s 200 milijuna stanovnika trajno pasti ispod standardne razine plime.

Razina mora se od 1992. u prosjeku podigla za čak 7,6 centimetara, a na nekim mjestima i za gotovo 23 centimetra. Ovim tempom moguće je da će se do 2100. razina mora podići za 65 centimetara, a Zemlja zagrijati za dodatna 3 stupnja.

Naš se planet ubrzano zagrijava, što se pogotovo primjećuje po otapanju ledenjaka od Grenlanda do Antarktike.

Ledena ploča na Grenlandu, koja može, ako se otopi, povisiti razinu mora za 6 metara, topi se najbrže. Između 2006. i 2015. izgubila je u prosjeku više od 275 gigatona leda godišnje.

Ledeni pokrov Antarktike također rapidno nestaje. Gubitak njegove mase utrostručio se između 2007. i 2016. u odnosu na prethodnih deset godina.

Otprilike 70% najgore ugroženih dolazi iz Azije. Radi se o osam zemalja - Kini, Japanu, Indiji, Indoneziji, Tajlandu, Filipinima, Vijetnamu i Bangladešu.

Kineski niski ležeći gradovi posebno su ranjivi, a od glavnih gradova rizični su vijetnamski Hanoi, bangladeški Dhaka i indijski Calcutta, prijestolnica Zapadnog Bengala.

Ovo što se sada događa nije zabilježeno 2000 godina

Istraživanje objavljeno u srpnju ove godine pokazuje da brzina i opseg globalnog zatopljenja u današnje vrijeme nadmašuju sve što je dosad zabilježeno u proteklih 2000 godina.

Znanstvenici kažu kako je ovo pokazatelj da mnogi od argumenata koje su ranije koristili klimatski skeptici više ne vrijede. 

Znanstvenici dijele klimatsku povijest svijeta iz posljednjih nekoliko stoljeća u nekoliko velikih era, od "toplog rimskog razdoblja" koje je trajalo od 250. do 400. godine naše ere kada je vrijeme diljem Europe bilo neobično toplo, do "malog ledenog doba" i opadanja temperatura od 14. stoljeća nadalje. 

Neki su ove događaje smatrali dokazima da se svijet zagrijavao i hladio u više navrata kroz stoljeća te da je zatopljenje prisutno od industrijske revolucije samo dio tog procesa i nije razlog za brigu. 

Nova istraživanja su pak ozbiljno uzdrmala valjanost ove teze.   

Znanstveni timovi rekonstruirali su klimatske uvjete od posljednjih 2000 godina koristeći se pokazateljima klimatskih promjena poput godova, koralja i jezerskih taloga. Došli su do zaključka da se ništa od navedenog nije dogodilo na globalnoj razini. 

Također su ustvrdili da je "malo ledeno doba" bilo najjače na području Tihog oceana u 15. stoljeću, a u Europi u 17. stoljeću. 

Ranija razdoblja velikog porasta ili pada temperatura nikad nisu zahvatila više od polovice Zemaljske kugle u isto vrijeme.

"Toplo srednjovjekovno razdoblje" koje je trajalo od 950. do 1250. nije zahvatilo više od 40% Zemljine površine. 

Ljudsko djelovanje uzrok dosad neviđenih promjena 

Današnje zatopljenje prisutno je pak u ogromnoj većini našeg planeta. 

"Najtoplije razdoblje u protekla dva tisućljeća bilo je u 20. stoljeću i zahvatilo je 98% planeta", stoji u jednome od izvješća.

"Ovo pruža konkretne dokaze da je globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem prouzročilo nikad ranije viđene promjene ne samo u porastu temperatura, već i u njegovom prostornom razmještaju u proteklih 2000 godina", dodano je. 

Znanstvenici tvrde da su u razdobljima prije moderne industrijske ere glavni uzrok zatopljenja bili vulkani te da nema dokaza o ikakvom utjecaju zračenja Sunca na temperature na Zemlji. 

Trenutno razdoblje nadmašuje prirodnu varijabilnost, tvrde znanstvenici.

"Iz instrumentalnih podataka, a isto tako i rekonstrukcija, vidimo da nivo zatopljenja u novije vrijeme nadmašuje isti uzrokovan prirodnim čimbenicima", tvrdi dr. Raphael Neukom sa sveučilišta u Bernu. 

Iako cilj istraživanja nije bio dokazati da je glavni uzrok današnjeg zatopljenja ljudsko djelovanje, njegovi pronalasci bez sumnje pokazuju da je to ovdje slučaj.

"U istraživanju se nismo bazirali na pronalazak uzroka globalnog zatopljenja, budući da smo to uradili mnogo puta i dokazi uvijek pokazuju da je riječ o djelovanju čovjeka na klimu", tvrdi dr. Neukom. 

"Naša istraživanja samo su pokazala da prirodni čimbenici sami po sebi nisu mogli uzrokovati globalno zatopljenje na ovoj razini, bilo da je riječ o porastu temperatura, bilo o prostornom razmještaju", dodao je.