PRIJE nekoliko tjedana, znanstvenici iz ukrajinske istraživačke baze Vernadsky na Antarktici pronašli su svoje, uobičajeno snježno bijelo netaknuto okruženje gotovo potpuno obojeno šokantnom krvavo crvenom bojom.

Slike "krvavog" snijega i leda izgledaju kao da je došlo do nekog masakra, poput onih u horor filmovima. Dobra vijest da je pravi razlog ove pojave daleko manje dramatičan ali, nažalost, s ozbiljnim posljedicama, navodi Science Alert.

Morski ekolog Andrey Zotov s National Academy of Sciences of Ukraine snimio je ove slike dok je provodio istraživanje u stanici na Antarktici.

Za ovakav epski nered kriva su minijaturna stvorenja, koja su pod mikroskopom identificirana kao Chlamydomonas nivalis.

Riječ je o mikroskopskim zelenim algama (doći ćemo do razloga zašto su postale crvene). U pitanju je vrsta jednostaničnih morskih algi, koje su uobičajene u svim hladnim i snježnim područjima, od arktičkog do alpskog.

One su uspavane tijekom surove zime, ali kada ima dovoljno tople sunčeve svjetlosti da omekša njihov kristalizirani svijet, alge se u proljeće bude, koristeći vodu i sunčevu svjetlost da bi se vrlo brzo širile.

Mlade su alge zelene boje zbog svojih fotosintetskih kloroplasta i imaju dvije strukture slične repu koje se zovu flagella, uz pomoć kojih plivaju.

Kako sazrijevaju, gube pokretljivost i razvijaju jedinstvenu adaptivnu sposobnost za preživljavanje u svom ekstremnom okruženju, koja uključuje sekundarni izolacijski stanični zid i sloj crvenog karotenoida, koji mijenja njihov izgled iz zelene u narančastu pa crvenu boju.

"Ovaj sloj štiti alge od ultraljubičastog zračenja", objašnjava National Academy of Sciences of Ukraine na svojoj Facebook stranici.

Karotenoidi pomažu algama upiti više topline, što zauzvrat stvara više istopljene vode za njih, u kojoj mogu napredovati. To je dobro za alge i nematode i kukce koji ih jedu, ali nažalost postoje i druge posljedice.

Istraživanje iz 2016. godine pokazalo je da bujanje snježnih algi može smanjiti količinu refleksije sunčeve svjetlosti i do 13% tijekom jedne sezone topljenja leda na Arktiku.

"Ovo će nesumnjivo dovesti do veće stope otapanja", napisali su istraživači.

U 2017. godini, znanstvenici za zaštitu životne sredine izračunali su da su mikrobne zajednice, među kojima je i ova alga, pridonijele više od šestine otopljavanja snijega na hladnim poljima Aljaske. Njihovi eksperimenti pokazuju da područja s više otopljenog snijega i leda vode prema porastu broja algi za 50%, a mjesta s više algi više se tope.

Drugim riječima, povišene temperature dovode do većeg topljenja kristalizirane vode, što potiče rast više algi, što dovodi do većeg topljenja leda.