PROŠLA sezona statistički je bila nešto lošija za pojedine hrvatske destinacije, no ne i za Dubrovnik, za koji je 2019. bila još jedna turistički rekordna godina. Iako je i 2020. godina izgledala obećavajuće, nakon globalne pojave koronavirusa brojke koje su uzastopno rasle godinama sada su prvi put u padu.

Potvrđuju to i brojke Turističke zajednice grada Dubrovnika, odakle su za Index odgovorili kako je od 1. siječnja do 11. ožujka zabilježeno 17 posto manje dolazaka i 14 posto manje noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na dan 11. ožujka zabilježeno je 21 posto manje turista nego na isti datum prošle godine. 

Šteta po Grad Dubrovnik se mjeri u desecima milijuna kuna 

Za grad koji u prvom redu živi od turizma to znači i značajno manje prihode u gradskoj blagajni. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković nedavno je izjavio da će zbog koronavirusa u prvih šest mjeseci u dubrovačkoj gradskoj blagajni biti 30 milijuna kuna manje, a da bi se taj iznos u slučaju zatvaranja granica lako mogao udvostručiti.  

Sadašnja situacija je potpuno drugačija od one od prošle i pretprošle godine kad je Dubrovniku nedostajalo više tisuća turističkih djelatnika tijekom sezone. Stoga su u grad u ogromnom broju stizali sezonci iz Slavonije, ali i susjedne Bosne i Hercegovine. No čini se da će sada većina sezonaca ipak ostati kod kuće, a ugostitelji se trude zadržati barem dio djelatnika. 

Restorani zatvaraju svoja vrata, promet je desetkovan 

„Većina kolega su poprilično zabrinuti. Financijski su jako pritisnuti u ovo doba godine jer su zimske zalihe potrošene. No, sada neće biti prihoda, a troškovi dolaze. Stoga će dio njih zatvoriti svoje objekte, a dio će imati drugačije aranžmane. Gotovo su svi odgodili sezonske radnike i pokušavaju do daljnjega zadržati stalnu radnu snagu,“ izjavio je predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik Ante Vlašić. 

U prilog im ne ide najava kako će dio dubrovačkih hotela zatvoriti svoja vrata zbog situacije oko koronavirusa i otkazivanja rezervacija. 

„Promet je desetkovan. Ako nemamo hotelskih gostiju, nemamo ih općenito. Od Hrvatske gospodarske komore smo zaprimili listu zemalja čiji gosti po dolasku u Hrvatsku moraju u izolaciju. To su sve države čiji gosti gravitiraju upravo ovom području,“ kazao je Vlašić koji dodaje kako ugostitelji očekuju pomoć Vlade pa čak i Grada u okviru različitih olakšica. 

„To se prvenstveno odnosi na porezne olakšice na plaćanje doprinosa i akontacije poreza na dobit. Premijer Andrej Plenković je izjavio kako će to biti potvrđeno, a mi se nadamo kako će se to dogoditi što prije, barem da dio radne snage ne moramo slati na biro. Nadamo se i da će gradske vlasti promijeniti stav da do lipnja neće razmatrati odgodu plaćanja javnih površina i najmova. Ako preživimo do lipnja, tad nam pomoć neće ni trebati“, izjavio je Vlašić. 

Razdoblje do 1. srpnja kompletno otpisano

Direktorica turističke agencije Dominium Travel i Dominatto property managementa Slavica Grkeš kaže kako nije za dizanje panike, ali da nije ni za opciju pozitivnog PR-a kako bi se smanjila ozbiljnost situacije, ne samo ekonomske nego i zdravstvene. 

„Prije tjedan dana sam bila na edukaciji u Zagrebu i uopće nisam shvaćala ozbiljnost situacije. U ponedjeljak su krenuli otkazi rezervacija, a u noći s ovog četvrtka na petak smo zabilježili  najveći postotak otkazanih rezervacija. Cijelo vrijeme nudimo gostima da zadrže svoje rezervacije u glavnoj sezoni i posezoni te im dajemo opciju otkazivanja sukladno tome kako će se situacija dalje razvijati. Naši iznajmljivači su itekako svjesni kako je razdoblje do 1. srpnja kompletno otpisano“, kazala je Grkeš. 

"Puno smo izgubili, ne želimo i ono najvažnije"

S osobama koje se bave turizmom je u kontaktu, a svi dijele istu zabrinutost. 

„Iz kontakta s ugostiteljima, privatnim iznajmljivačima i vlasnicima malih tvrtki u turizmu sam zaključila kako je najveći problem to što im se kroz 10-ak dana trebao vraćati sve ono što je uloženo tijekom zime, no to se neće dogoditi. Tipka za krizni menadžment je kod svih sada upaljena, a najbitnije nam je očuvati radna mjesta i ljude na koje računamo dugi niz godina, kao i stvoriti povjerenje kako ćemo napraviti sve da održimo njihova radna mjesta“, kazala je Grkeš dodavši kako pozdravlja odluku vlade o odgodama plaćanja doprinosa, poreza na dobit i dohodak, no smatra da ni odgoda neće biti dovoljna te da će se dio iznosa vjerojatno morati otpisati. 

„Čeka nas dug i neizvjestan vikend. Nadam se pozitivnim ili barem manje negativnim ishodima. Podržavam zatvaranje granica, siguran protok robe, premda zaliha po trgovinama ima i za naredna tri mjeseca, obustavljanje uplovljavanja brodova i slijetanja zrakoplova te ostajanje kod kuće naredna tri tjedna, pomoć starijima i bolesnima. Smatram kako ćemo time pozitivno utjecati na ranije završavanje ovog scenarija o kojem nitko nije ni sanjao,“ kaže Grkeš za Index dodavši kako se dosad izgubilo puno, ali kako se nada da neće doći do gubitka onog najvažnijeg, a to su ljudi. 

I u njenoj je agenciji od sada pa do početka travnja dogovoren rad od kuće u kombinaciji s kolektivnim godišnjim odmorima. 

Privremeno se zatvaraju hoteli, odgođeni letovi Quatar Airwaysa

Uz otkazivanje rezervacija gostiju hotelima i privatnim iznajmljivačima, a slijedom toga i otkazivanje radnih odnosa, u prvom redu sezonskim radnicima, neki od vodećih dubrovačkih hotela zatvorit će svoja vrata. Tako su iz Valamara danas obavijestili kako privremeno zatvaraju dubrovačke hotele Lacroma i Argosy jer gostima ne mogu pružiti željenu razinu sigurnosti, a da će njihovi radnici biti na kolektivnim godišnjim odmorima. 

Iz Zračne luke Dubrovnik prošle godine je najavljeno kako će Qatar Airways od 2020. godine letjeti i za Dubrovnik, nakon što su dvije godine vođeni pregovori. Linija bi značila izravnu povezanost Dubrovnika sa zemljama Bliskog istoka, a time i laku povezanost s Australijom i Novim Zelandom. No zbog novonastale situacije zrakoplovna kompanija je otkazala letove. Stoga se i ovih dana u Dubrovniku ponovno aktualizirala priča o turizmu kao o vrlo osjetljivoj grani gospodarstva na kojoj nije mudro graditi cjelokupni gospodarski potencijal.