PANDEMIJA covida-19 je došla i Hrvatska je otišla u karantenu. Granice su faktički zatvorene, baš kao i većina tvrtki čije poslovanje Nacionalni stožer civilne zaštite nije ocijenio nužnim za preživljavanje nacije. Kada ćemo ponovno moći početi raditi, družiti se, ići u kino ili kazalište, popiti kavu koju nismo sami skuhali ili otputovati izvan granica vlastitih gradova nitko ne zna, ne može ili ne želi reći. Nitko nas nije pitao, ali solidarno smo se pristali zatvoriti da bismo spasili živote. I zasad nam dobro ide.

Švedska je samo usporila

Za to vrijeme iz Švedske stižu vijesti o gotovo normalnom životu. Vlada je izdala preporuke, ne i naređenja, i sve se samo malo usporilo. Život ide dalje - onima koji ne umru od zaraze, a takvih je u Švedskoj sve više. Švedska je negdje po sredini ljestvice po pitanju strogosti mjera, ali po stopi umrlih nije među najlošijima. No smrti je sve više pa se i u skandinavskom raju sve češće čuju glasovi da bi se ipak trebale uvesti stroge mjere borbe protiv pandemije.

>> Ovo su zemlje s najrigoroznijim i najslabijim mjerama. Gdje umire više ljudi?

To nije samo epidemiološko pitanje

Zamolili smo četvero pametnih ljudi, kojima epidemiologija nije struka, ali ovo i nije samo epidemiološko pitanje, da razmisle o ta dva modela i da nam kažu što misle o njima. Donosimo odgovore ekonomista Vuka Vukovića, fizičara Ivice Puljka, molekularnog biologa Kristiana Vlahovičeka i Livije Puljak, redovne profesorice i voditeljice Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Vuk Vuković: Bojim se za Švedsku

"Proučavali smo malo podatke o broju slučajeva i broju umrlih u Švedskoj i javlja se jedan zanimljiv fenomen. Broj umrlih jako opada tijekom vikenda, što samo znači da se preko vikenda ne registriraju slučajevi. Slično je i s drugim zemljama, no posebno velike razlike su baš u Švedskoj. Stoga je rekordan broj umrlih dnevno koji se pojavio (danas je to 170) vjerojatno efekt tijekom čitavog vikenda", rekao je Vuk Vuković. Iako se Švedska zasad dobro drži, smatra da bi mogla otklizati u katastrofu.

"Samo po posljednjim brojevima umrlih bi prerano bilo zaključiti da im je strategija rezultirala debaklom. Ali bi mogla. Jer ovakve strategije imaju smisla tek ako se provodi masovno testiranje pa se izoliraju rizični pojedinci ili se građani stvarno dobro drže tih mjera", smatra ekonomist Vuković.

"Ni Singapur se nije zatvarao dok zaraza nije buknula"

"Situacija me zapravo podsjeća na Singapur, koji također nije zatvarao ekonomiju i gdje su se ljudi jasno držali naputaka o distanciranju, pranju ruku itd. Problem za Singapur su bili ljudi koji su dolazili izvana, zato se virus počeo naglo širiti i bili su prisiljeni uvesti drastične mjere. Bojim se da bi isti slučaj mogao zahvatiti i Švedsku. Čak i da se interno svi u državi drže mjera distanciranja, virus bi mogao eskalirati zbog ulaska drugih ljudi u zemlju. Bit će stoga zanimljivo pratiti Švedsku i hoće li mijenjati strategiju ako se situacija bude naglo pogoršala. No mislim da je prerano još donositi zaključak o tome je li strategija uspješna ili nije", smatra Vuk Vuković.

Ivica Puljak: Hrvatska i Švedska imaju različite ciljeve

Da je još uvijek prerano donositi zaključke o uspješnosti različitih modela slažu se svi naši sugovornici pa tako i fizičar Ivica Puljak.

"Još je prerano za usporediti rezultate različitih modela. Svi zajedno se nalazimo u situaciji koju nitko od nas do sada nije doživio, pa tako niti nemamo pripremljene scenarije i modele za krizu ovakvih razmjera. Svaka zemlja pokušava pronaći najbolji model za sebe. One demokratskije pokušavaju pronaći najbolji balans između zdravstvenih, ekonomskih i širih društvenih posljedica krize, dok one nedemokratske imaju drugačije ciljeve. Švedski i hrvatski model se dosta razlikuju, ali ćemo tek za par godina vidjeti prave rezultate i onda ćemo ih moći zaista usporediti", rekao je Puljak, koji uzroke različitih modela borbe vidi i u različitim mentalitetima građana Hrvatske i Švedske. 

"Imamo neodgovorne i institucije i građane"

"Švedski model vjerojatno ne bi funkcionirao u Hrvatskoj jer zahtijeva visoku odgovornost ogromnog broja građana i vrlo ozbiljne institucije. Kod nas je veliki broj građana odgovoran, ali postoji manjina koja se ponaša vrlo neodgovorno i u kombinaciji s neodgovornim institucijama proizvodi velike probleme i dovodi u pitanje dugoročni opstanak cijelog našeg društva", smatra Puljak i donosi primjer koji plastično opisuje razliku između naroda koji čeka naređenje ili prisilu i naroda koji je edukacijom došao do zaključka kakvo je ponašanje najsvrsishodnije.

"Hrvati ne bi ni cijepili djecu da ne moraju"

"Razlika između Švedske i Hrvatske možda se najbolje može opisati u politikama cijepljenja djece. U Švedskoj cijepljenje djece nije obavezno, ali ljudi svejedno cijepe svoju djecu jer vjeruju doktorima i institucijama. U Hrvatskoj je cijepljenje obavezno, a istraživanja pokazuju da čak i do 60% roditelja ne bi cijepili svoju djecu kada to ne bi morali. Time bi u opasnost doveli zdravlje svih građana", zaključio je Puljak.

Kristian Vlahoviček: Nije istina da Švedska ne čini ništa

Na različite mentalitete i uobičajene načine ponašanja upozorava i molekularni biolog Kristian Vlahoviček. Smatra da je Švedska jednostavno odabrala ono za što misli da je najbliže njenim građanima, a dovoljno učinkovito da ne izazove kolaps.

"Internetom kola šaljiva usporedba dvaju fotografija švedske autobusne stanice prije i za vrijeme pandemije, i u oba slučaja slika je identična - svatko se drži podalje od onog drugog. Iako je ova slika pomalo stereotipna, činjenica je da se Švedska puno više može pouzdati u osobnu odgovornost svojih građana, koji su navikli ponašati se u skladu s onim što im država sugerira. A u ovom slučaju to je bilo - povećajte međusobnu udaljenost, izbjegavajte velika okupljanja i ako ikako možete radite od kuće. Stoga, nije baš sasvim točno da Švedska ne čini baš ništa kako bi zaštitila svoje građane - oni to jednostavno čine na način koji je najprimjereniji tamošnjem mentalitetu i ponašanju", smatra Vlahoviček.

"Sugestija umjesto naredbe"

"Je li sugestija umjesto naredbe sasvim uspješan pristup, mislim da još ne možemo sasvim sigurno tvrditi. Prije svega, rijetko koja druga država može doslovno preslikati švedski model, u kojem ulogu igra jako mnogo faktora, od spomenutog mentaliteta i samodiscipline do gustoće populacije, strukture stanovništva, specifičnog modela brige za starije u kojem su oni ionako prilično međusobno izolirani itd. Postavlja se pitanje i količine testiranja, koja je u Švedskoj razmjerno mala, i možda se za koji tjedan pokaže da su Šveđani zapravo srljali u opasnost zavezanih očiju", rekao je Vlahoviček, koji vjeruje da švedski model ne bi bio primjenjiv u Hrvatskoj jer smo kao društvo previše različiti. Nismo zbog toga bolji ili lošiji. Jednostavno smo drugačiji i potrebno je izabrati optimalan model za svako društvo, smatra.

"Ples po oštrici noža"

"Direktne usporedbe nisu jako zahvalne i uvijek se može naći neki kut koji govori u prilog bilo kojoj razini tvrdoće mjera. Najbolji je pristup što prije upoznati neprijatelja do u najsitniji detalj, što omogućuje najbolje i najinformiranije odluke o tome kako se s tim neprijateljem i uspješno boriti. I doista mi je drago vidjeti da se znanstvena zajednica u cijelome svijetu bacila na posao i dosad neviđenom brzinom otkrivaju se nove i nove činjenice o tome kako virus napada organizam i što ga čini toliko podmuklim protivnikom. A pokazalo se da nam je protivnik jako podmukao i da mu ne treba pristupiti olako nego s puno više opreza i poštovanja. Jedno je sigurno - svi koji se u ovom trenutku nalaze u nezahvalnom položaju da doista moraju procijeniti potencijalne rizike, kratkoročne i dugoročne, i na osnovi tih rizika plešući po oštrici noža donijeti odluku doslovno o nečijem životu ili smrti, nemaju nimalo lak posao", zaključio je Vlahoviček.

Livija Puljak: Premalo znamo

Naša posljednja sugovornica Livija Puljak također smatra da je prerano donositi zaključke o tome koji je model bolji. To pitanje nije jednoznačno i ne tiče se samo javnog zdravlja i spašavanja oboljelih nego i ekonomije, društvenih odnosa i načina života. Za svaki od tih, ali i mnogih drugih aspekata odgovor može biti drastično različit.

"Moram se odmah ograditi da nisam epidemiolog. Bavim se istraživanjem medicinskih dokaza, odnosno medicinske literature, a tih je dokaza još uvijek malo i bolest je još uvijek previše nova da bi se mogli dati definitivni odgovori na to koji će pristup na koncu biti bolji, i kad će taj konac biti, i što će tko smatrati boljim rezultatom. Naše znanje trenutno je veoma skromno", rekla je liječnica Puljak te još jednom istaknula koliko malo zapravo znamo o samoj bolesti i o načinima borbe protiv nje.

"Samo 29 istraživanja"

"Za ovu bolest saznali smo prije samo 3,5 mjeseci iako nam se možda čini kao da je tu cijelu vječnost. Primjerice, međunarodna organizacija Cochrane napravila je analizu sve dostupne literature kako bi odgovorila na istraživačko pitanje je li bolja karantena ili karantena u kombinaciji s drugim javnozdravstvenim mjerama za kontroliranje covida-19; našli su 29 istraživanja na tu temu, ali čak 25 tih istraživanja temelji se na modelima - analizama u kojima se pretpostavke rade temeljem trenutnog oskudnog znanja", rekla je Livija Puljak. Ipak, postoji nešto što je lako kvantificirati, a to je broj umrlih. Lako ih je izbrojati, ali to ne znači i da su ti podaci po svemu usporedivi i apsolutni.

"Broj umrlih puno bolji u Hrvatskoj"

"Postoje javne mrežne stranice koje prikazuju podatke u kojima uspoređuju trenutno stanje u raznim državama. Naravno, i ti podaci ovise o raznim elementima kao što su dostupnost testiranja i pristup testiranju pa nisu nužno usporedivi. Rezultati za smrtnost i broj mrtvih na 100.000 stanovnika trenutno puno bolje izgledaju za Hrvatsku nego za Švedsku, ali ima i gorih od Švedske", rekla je Livija Puljak.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.