POLAGANJEM vijenca i cvijeća državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u srijedu su podno spomenika "Kameni cvijet" položili vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika.

Rano ujutro 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti).

Ove godine na državnoj komemoraciji ponovno je cijeli državni vrh, što nije bio slučaj od 2014. godine, a nazočni su bili i predstavnici nacionalnih manjina i antifašista, koji su od 2016. godine odbijali prisustvovati državnoj komemoraciji.

Zajednički vijenac tako su podno "Kamenog cvijeta" položili predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik vlade Andrej Plenković.

U izaslanstvu sabora su i potpredsjednik sabora, SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, i saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, a u izaslanstvu vlade ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek. Također, na komemoraciji je i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin.

Službena komemoracija zbog epidemije koronavirusa uključivala je samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštivanje mjera socijalne distance.

Proteklih godina bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala izaslanika, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana prije državne komemoracije, dok su predstavnici manjina te antifašisti odbijali nazočiti državnoj komemoraciji ocjenjujući da se u Hrvatskoj revidira povijest Drugog svjetskog rata te su organizirali odvojene komemoracije.

Milanović:Tko se borio pod 'Za dom spremni', nije se borio za Hrvatsku nego za NDH

Predsjednik Milanović je nakon polaganja vijenaca na spomen području izjavio kako je zadovoljan zajedničkom komemoracijom, na kojoj se i sam angažirao, iako mu je teško na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora govoriti da mu je zbog nečega drago, "jer samo je mjesto krajnje turobno i teško".

"No, reći ću da mi je drago jer smo nakon dugo vremena, a na jedan način i prvi put s obzirom na politički kontekst i s obzirom što se događalo proteklih godina, došli u ovom sastavu. Tri predstavnika izvršno-predstavničke državničke vlasti, ne sudske, i predstavnici žrtava te antifašista", istaknuo je.

Predsjednik je zadovoljan i što je na ovoj komemoraciji "konačno izbjegnuta govorancija", što mu je i bila želja.

"Htjeli smo poslati jednu poruku, signal da je ovo jedno od najgroznijih mjesta II. svjetskog rata i općenito", poručio je.

Milanović se osvrnuo i na HOS-ovu spomen ploču na kojoj je uklesana ustaški pozdrav "Za dom spremni", koja je iz Jasenovca premještena nedaleko u Novsku, poručivši kako to treba maknuti i negdje baciti, jer to nema veze s Domovinskim ratom.

"Sam predsjednik Tuđman je samo vrebao trenutak kada da regularnoj vojsci pripoji i paravojne formacije. To mu je uspjelo 1991. Onaj tko misli da se u Domovinskom ratu pod 'Za dom spremni' borio samo za Hrvatsku mora znati da se nije borio samo za Hrvatsku, nego i za restauraciju države iz 1941.", naglasio je.

Predsjednik je podsjetio da je Hrvatske priznata u siječnju 1992., kada je već i bila država sa svojom vojskom, policijom i svim državnim tijelima.

"Mi smo i u socijalizmu imali najveći broj državnih atributa. Dakle, pored takve, stvarati paravojsku... postoji neki dugi plan", dodao je.

Milanović je izrazio nadu da će nakon pandemije koronavirusa splasnuti "neke stalno iritantno prisutne teme". "Nadam se da ćemo na ljude koji budu potencirali takve teme i na njima graditi svoj status, gledati s podsmijehom, a ne s prezirom", istaknuo je.

Kraus: Došao sam pružiti ruku i dobru volju

Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus izjavio je u srijedu u Jasenovcu da je došao na komemoraciju pružiti ruku suradnje vladi i vlastima kako bi riješili sve probleme i hipoteke koje sramote Hrvatsku u Europi i svijetu.

"Došao sam pružiti ruku i dobru volju, pokazati da sam spreman na ozbiljne razgovore o situaciji u Hrvatskoj i odnosu Vlade i vlasti prema povijesti. Došao sam i zato da riješimo sve naše probleme u interesu Hrvatske i da sve hipoteke koje sramote ovu zemlju u Europi i svijetu stavimo ad acta", rekao je novinarima Kraus na komemoraciji u Jasenovcu.

Kraus je potvrdio da vidi pomake u odnosu vlade prema povijesti, ali da njega više zanimaju rezultati.

"Mene interesiraju rezultati, da konačno stavimo ad acta pitanja znakovlja, pitanja revizije povijesti, sve ono što sramoti ovu zemlju, i da se konačno počnemo pridržavati zakona i Ustava Hrvatske", naglasio je Kraus.

Istaknuo je da "sigurno neće" biti u Jasenovcu sljedeće godine ako se ništa ne promijeni u godinu dana.

"Sigurno neću biti ovdje niti itko od predstavnika židovske zajednice. Ja sam pružio ruku i sada čekam da vidim što će se dogoditi. Bili smo na jako dobrom sastanku nakon prošlogodišnje komemoracije, gdje su bili predstavnici vlade i svi ministri, dogovor je bio da se ponovno nađemo u dogledno vrijeme i riješimo situaciju. Nama se uvijek obraćaju, ovoga puta pet dana prije komemoracije, inače dva do tri tjedna prije toga", kazao je Kraus.

Dodao je da su neki pomaci napravljeni, posebno u Ministarstvima kulture i obrazovanja. "U kurikulum je za ovu godinu ušao posjet Jasenovcu", naglasio je.

Plenković: Politika koju vodimo i izjave koje dajemo su čvrste i jasne

Zamoljen da komentira izjavu Ognjena Krausa, premijer Andrej Plenković je rekao:

"Pitanje dijaloga s predstavnicima žrtava je kontinuirano i u mandatu ove vlade je puno učinjeno. Politika koju vodimo i izjave koje dajemo su čvrste i jasne."

Na pitanje o financiranju udruga koje istražuju rad logora Jasenovac nakon sloma ustaškog režima, a koje navodno financira Ministarstvo branitelja, Plenković odgovara:

"Ova vlada nema nikakvog sluha za revizionizam, što se tiče konkretnih projekata, ja ću to vidjeti s nadležnim ministrom", kazao je Plenković.