Što rade Hrvatske šume? Otimaju novac firmama pa si dijele goleme plaće i bonuse
HRVATSKE šume ponovno su došle u fokus javnosti nakon što je jutros uhićen njihov predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić, kojeg se sumnjiči za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem. Jakupčić je HDZ-ovac koji je 2017. godine imao neto plaću od 29.297 kuna. Bruto to iznosi 43.236 kuna.
Kako se novac u Hrvatskim šumama godinama trošio, pokazala je i afera s višemilijunskim bonusima koju je Index otkrio 2016. godine. Uprava Hrvatskih šuma na čelu s tadašnjim predsjednikom Ivanom Pavelićem i članom Uprave Ivanom Ištokom tužila je Hrvatske šume jer im nisu isplaćeni bonusi.
>>Direktorima Hrvatskih šuma zajamčili bonuse od 5,5 milijuna naših kuna
Ivan Pavelić trebao je dobiti oko 2,3 milijuna kuna, a Ivan Ištok oko 1,6 milijuna kuna.
Naime, Skupština društva Hrvatske šume, zastupana po bivšem SDP-ovom ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini, 26. siječnja 2012. sklopila je ugovore s Ivanom Pavelićem, kao predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma, te Ivanom Ištokom i Marijom Vekić kao članovima Uprave istog Društva.
Ivan Pavelić, bivši šef Uprave Hrvatskih šuma
Ugovorima zajamčeni bonusi od 5,5 milijuna kuna
Index je 2016. došao u posjed ugovora koji osim visokih plaća i raznih privilegija, sadrži članak o isplati bonusa u slučaju ostvarivanja boljih rezultata Društva u razdoblju obavljanja dužnosti predsjednika i članova Uprave, i to za svaku poslovnu godinu.
Prema tom ugovoru, Hrvatske šume trebale su isplatiti oko 5,5 milijuna kuna bonusa Paveliću, Ištoku i Vekić.
U članku 5. ugovora koji su potpisali Jakovina i Pavelić stoji: "U slučaju ostvarivanja boljih rezultata Društva u razdoblju dok Član Uprave obnaša funkciju, za svaku poslovnu godinu (odnosno barem 80 posto poslovne godine) unutar koje je Član Uprave obnašao svoju funkciju, Društvo će mu isplatiti bruto iznos od 0,75 posto razlike između ostvarene neto dobiti tekuće financijske godine i najveće neto dobiti ostvarene u 2009. 2010. i 2011. godini."
Isti članak nalazi se i u ugovorima Marije Vekić i Ivana Ištoka, no njima je predviđen iznos bonusa od 0,5 posto razlike između ostvarene neto dobiti tekuće financijske godine i najveće neto dobiti ostvarene u 2009. 2010. i 2011. godini.
Tužili Hrvatske šume zbog milijunskih bonusa
Budući da si prije nisu isplaćivali bonuse, Pavelić i Ištok zahtijevali su isplatu svih zaostalih bonusa.
Tako je Ivan Pavelić potraživao oko 2,3 milijuna kuna, a Ivan Ištok oko 1,6 milijuna kuna. Marija Vekić, kojoj prema ugovoru, kao i Ištoku, pripada oko 1,6 milijuna kuna, nije tužila Hrvatske šume zbog neisplate bonusa.
Budući da je Skupština društva Hrvatske šume, koju je 2016. zastupao tadašnji ministar poljoprivrede Davor Romić, odbila isplatiti bonuse Upravi, Pavelić i Ištok su 6. lipnja 2016. Općinskom radnom sudu u Zagrebu podnijeli tužbe protiv Hrvatskih šuma d.o.o. radi isplate bonusa.
Posljednja informacija vezana za isplatu bonusa bila je da je Pavelić dobio prvostupanjsku presudu.
Štetnim ugovorima Hrvatske šume oštećene za 400 milijuna kuna
Nakon što je Index 2016. razotkrio ovu aferu, u kojoj je bivši SDP-ov ministar Tihomir Jakovina na čelo Hrvatskih šuma postavio svog prijatelja Ivana Pavelića te mu omogućio isplatu bonusa od 2,3 milijuna kuna, a članovima Uprave po 1,6 milijuna kuna, otkrili smo i da su Hrvatske šume sklopile štetne ugovore te izgubile stotine milijuna kuna.
Bivši ministar Tihomir Jakovina 7. srpnja 2014. zaprimio je posebno izvješće o poslovanju Hrvatskih šuma u kojem ga upozoravaju na prekomjernu sječu i devastaciju i ugrožavanje naših šuma te sklapanje 330 štetnih ugovora o prodaji drvnih sortimenata. U tom se izvješću procjenjuje da su Hrvatske šume tim ugovorima oštećene za 400 milijuna kuna.
Tihomir Jakovina
To izvješće s prijedlogom interventnih mjera su pripremili Aida Kopljar, nekadašnja načelnica Sektora drvne industrije u Upravi šumarstva, i načelnik te Uprave Ljubomir Salak, a potpisao ga je tadašnji pomoćnik ministra Jakovine Domagoj Križaj.
Aida Kopljar je za Index tad potvrdila autentičnost ovog izvješća rekavši da su ga oni pripremili.
"To je samo jedno od izvješća kojeg smo pisali, a problem s Hrvatskim šumama je puno dublji. Problemi kreću još od Šumarija, no sa svime mora biti upoznat nadležni ministar poljoprivrede koji je u tom slučaju bio Tihomir Jakovina. Ne znam je li on pročitao taj izvještaj, o tome bi trebao više znati njegov tadašnji pomoćnik Domagoj Križaj s kojim je Jakovina komunicirao i koji je na kraju i potpisao to izvješće i uputio ga Jakovini na ruke", rekla je kratko Aida Kopljar ne želeći ništa više komentirati.
Danas uhićeni šef Hrvatskih šuma zarađuje više od premijera
I dok danas uhićeni šef Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić zarađuje više i od premijera i ministara, u Hrvatskoj svi poduzetnici s godišnjim prihodom iznad tri milijuna kuna moraju plaćati naknadu Hrvatskim šumama koja iznosi 0,0265% ukupnog ostvarenog prihoda u prethodnoj godini. Riječ je o naknadi za korištenje općekorisnih funkcija šuma.
Inače, prije donošenja Zakona o šumama, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., naknadu za šume morale su plaćati i sve pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, a ostvarivale su prihode manje od tri milijuna kuna godišnje.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nedavno je zbog aktualne krize ponovno zatražila ukidanje i smanjivanje parafiskalnih nameta od najmanje 70 posto. Objavili su i primjere tvrtki iz različitih sektora i koliko one izdvajaju za razne parafiskalne namete, a jedan od tih nameta čini i naknada za šume. Iz Hrvatskih šuma odmah su se oštro usprotivili toj ideji.
Koliki su parafiskalni nameti za šume?
Tako, primjerice, proizvođač u metalnoj industriji čija tvrtka ima oko 70 zaposlenih godišnje Hrvatskim šumama plaća 23.540,68 kuna naknade.
Proizvođač u industriji hrane i pića koji ima oko 300 zaposlenih godišnje Hrvatskim šumama plaća 70.564,07 kuna. Proizvođač iz sektora poljoprivrede s oko 100 zaposlenih plaća 52.039,89 kuna za naknadu Hrvatskim šumama, dok im proizvođač iz sektora drvne industrije s oko 2000 zaposlenih plaća 191.386,59 kuna.
Rekorderi po uskrsnicama
Podsjetimo da su upravo Hrvatske šume već godinama rekorderi među državnim firmama po iznosu uskrsnice.
Tako su 2018. imali oko 7000 zaposlenika koji su dobili 1250 kuna uskrsnice, što je tad bila najveća uskrsnica u državnim firmama, a ukupno su za uskrsnice izdvojili oko devet milijuna kuna.
>>Rekorderi: Hrvatske šume će podijeliti 9 milijuna naših kuna za uskrsnice
U Hrvatskim šumama su nam tada istaknuli da oni nisu na državnom proračunu, nego da se financiraju iz vlastitog proračuna. Naglasili su da prema tome nisu na teret građanima. S tim se zasigurno ne bi složile tvrtke, koje im po sili zakona moraju platiti određeni postotak od svojih prihoda kao naknadu za šume.
>>Državne tvrtke gube naš novac, a dijele uskrsnice. Hrvatske šume daju 1550 kuna
Djelatnici Hrvatskih šuma ponovno su i u 2019. godini bili rekorderi u državnim firmama po iznosu uskrsnice. Opet su dobili 1250 kuna, no uz to im je isplaćeno još i 300 kuna na poklon-kartici kao dar u naravi.
>>Državne tvrtke koje bi propale bez našeg novca dijele božićnice
Hrvatske šume ne prati uzalud glas tvrtke s najboljim kolektivnim ugovorom. Njihovi zaposlenici su posljednju božićnicu koja im je isplaćena u prosincu 2019. dobili u iznosu od 1250 kuna.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati